Izraelska vojska pokrenula je u utorak navečer niz intenzivnih zračnih i artiljerijskih napada širom Pojasa Gaze, čime je prekršen dogovoreni sporazum o prekidu vatre postignut prije samo nekoliko dana.
Napadi su uslijedili neposredno nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu naredio vojsci da izvrši, kako je naveo, „neposredne i snažne udare“ na ciljeve u enklavi, optužujući Hamas za „kršenje primirja i pokušaj destabilizacije sigurnosne situacije“.
Prema izvještajima s terena, izraelske snage su gađale više lokacija širom Gaze, uključujući gusto naseljeni izbjeglički kamp Shati zapadno od grada Gaze, dok je artiljerijska vatra pogodila područja istočno od Deir al-Balaha, u centralnom dijelu pojasa. Udarima su pogođene stambene četvrti i infrastrukturni objekti, a izraelske snage tvrde da su mete „vojne prirode i povezane s Hamasovim operativcima“.
Rakete su također pogodile područje oko medicinskog kompleksa Al-Shifa, najveće bolnice u Gazi, koja je i ranije bila poprište žestokih borbi. Prema lokalnim izvorima, izraelski dron pogodio je dvorište bolnice Shifa, i to unutar zone koja je prethodno, u okviru sporazuma o prekidu vatre, proglašena sigurnom i izvan tzv. „žute linije“ — tampon zone s koje su se izraelske trupe povukle tokom posljednjeg primirja.
Udar na područje oko Shife izazvao je paniku među stotinama raseljenih civila koji su potražili utočište u krugu bolnice, vjerujući da je riječ o sigurnom području. Ljekarski timovi navode da je više osoba povrijeđeno u eksplozijama, dok je situacija u kompleksu haotična zbog stalnih preleta izraelskih aviona i dronova.
Ovo je prvi veliki napad od potpisivanja privremenog primirja, kojim su posredovale Egipat, Katar i Sjedinjene Američke Države, s ciljem omogućavanja dostave humanitarne pomoći u razorenu enklavu i razmjene zarobljenika između Izraela i Hamasa. Prekid vatre, koji je stupio na snagu prije samo nekoliko dana, sada je faktički poništen.
Iz izraelske vojske je saopćeno da su napadi odgovor na „raketne prijetnje koje su stigle s palestinske strane“ i da su mete „strogo vojne prirode“. Međutim, palestinski izvori tvrde da među pogođenim lokacijama nema vojnih ciljeva, već isključivo civilnih objekata, uključujući škole, bolnice i stambene zgrade.
U međuvremenu, Ministarstvo zdravstva u Gazi upozorilo je da bi nastavak napada mogao dovesti do „potpunog kolapsa zdravstvenog sistema“, s obzirom na to da su bolnice već na ivici funkcionisanja zbog nedostatka goriva, lijekova i medicinskog osoblja.
Diplomatske reakcije nisu izostale — egipatsko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je napade, pozvavši Izrael da „poštuje dogovor i izbjegne dalje humanitarne katastrofe“, dok su iz Katara poručili da „obnova bombardovanja znači kraj pregovora o trajnom prekidu vatre“.
Analitičari upozoravaju da bi novi izraelski napadi mogli potpuno urušiti ionako krhke diplomatske pokušaje stabilizacije situacije, te da je odluka premijera Netanyahua o „snažnom vojnom odgovoru“ u velikoj mjeri motivisana unutrašnjim političkim pritiscima u Izraelu, gdje opozicija zahtijeva „odlučnije djelovanje“ nakon optužbi za popuštanje Hamasu.
U međuvremenu, sirene za uzbunu u pograničnim izraelskim naseljima ponovo su se oglasile, a vojska je u stanju povišene pripravnosti. Gaza, međutim, ponovo tone u mrak i ruševine — podsjećajući da u ovom ratu svaki prekid vatre traje tačno onoliko koliko traje i političko strpljenje onih koji ga potpisuju.
