Izraelski zvaničnici su, svega nekoliko sedmica prije napada 7. oktobra 2023. godine, od Katara tražili povećanje finansijske pomoći Hamasu, navodi se u izvještaju o do sada nepoznatom sastanku održanom u Jeruzalemu.
Sastanak je održan početkom septembra 2023. i okupio je visoke izraelske sigurnosne i civilne zvaničnike, kao i visokog katarskog izaslanika. Razgovori su bili fokusirani na proširenje finansiranja goriva, kojim se održavao administrativni aparat Hamasa u Pojasu Gaze.
Korak dalje
Prema dostupnim informacijama, susret je otišao korak dalje od ranije poznate izraelske politike tolerisanja katarskih transfera. Izraelski predstavnici su, svjesni da sredstva neće stići do palestinskih civila, aktivno tražili povećanje finansiranja koje bi dodatno učvrstilo političku i upravnu kontrolu Hamasa nad Gazom.
Ključna figura s katarske strane bio je Muhamed al-Emadi (Mohammed al-Emadi), koji je godinama nadgledao transfer stotina miliona dolara Hamasu uz izraelsko odobrenje. Izraelsku delegaciju činili su visoki zvaničnici Šin Beta (Shin Bet), COGAT-a, kao i drugih sigurnosnih agencija.
U tom periodu, izraelske obavještajne procjene polazile su od stava da Hamas ne planira veliku eskalaciju, već da koristi kontrolisane granične nemire kako bi iznudio dodatne ekonomske ustupke.
Vođa Hamasa Jahja Sinvar (Yahya Sinwar) zahtijevao je povećanje isporuka goriva za elektranu u Gazi tokom ljetnih mjeseci, uključujući rast katarski finansirane kupovine goriva sa tri na sedam miliona dolara mjesečno. Katar je u početku pokazivao zadršku prema tom zahtjevu.
Prema mehanizmu dogovorenom krajem 2021. godine, Katar je obustavio direktne novčane transfere i umjesto toga kupovao gorivo u Egiptu, koje je potom isporučivano kao donacija vlastima Hamasa u Gazi.
Hamas je to gorivo prodavao na domaćem tržištu, a prihode koristio za isplatu plata unutar vlastite administracije. Iako su iznosi formalno varirali između tri i deset miliona dolara, taj model je Hamasu donosio znatno veće indirektne prihode, bez vidljivog poboljšanja humanitarne situacije.
Izraelske obavještajne službe su ponovno jačanje napetosti na granici i oživljavanje takozvanih “kampova povratka” krajem augusta 2023. tumačile kao oblik pritiska povezan s finansijskim zahtjevima Hamasa.
Cilj sastanka
Sastanak u Jeruzalemu početkom septembra imao je za cilj očuvanje prividnog “mira” kroz odobravanje dodatnih količina goriva i povezanih ustupaka.
Kasnije tog mjeseca, direktor Mosada David Barnea otputovao je u Dohu, gdje je, postupajući po instrukcijama Benjamina Netanjahua (Benjamin Netanyahu), potvrdio da se katarsko finansiranje Hamasa treba nastaviti.
I Barnea i rukovodstvo Šin Beta ranije su se protivili ovakvoj politici, ali je Netanjahu dao prednost održavanju stabilnosti u Gazi.
Takav pristup bio je zasnovan na procjenama da Hamas teži stabilnosti, kao i na potpunom neuspjehu da se na vrijeme otkriju pripreme za napad 7. oktobra.
Novi detalji ukazuju na to da Izrael ne samo da je čuvao kanal finansiranja, već je bio spreman i da ga proširi na zahtjev Hamasa u nastojanju da spriječi eskalaciju, strategija koja je katastrofalno propala nekoliko sedmica kasnije.
