Vrijednost izvoza namjenske industrije BiH je za deset godina povećana za vrtoglavih 400 posto.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, kada su u pitanju, ukupno, oružje i municija, te njihovi dijelovi i pribor, kao i eksplozivi i pirotehnički proizvodi, izvoz je 2014. iznosio 112.125.766, a prošle godine je bio “težak” 561.501.223 KM.
Glavni izvozni proizvodi su, kako navode iz Spoljnotrgovinske komore BiH, municija i eksplozivi (više od 65 odsto), barut i detonirajući štapini (više od 27 odsto), te vojno oružje i dijelovi (oko sedam odsto).
“Sve bolje poslovne uspjehe industrije namjenske proizvodnje BiH je zasigurno omogućila povećana potražnja na svjetskom tržištu. Ova grana industrije, ako izuzmemo 2020. godinu i pad uzrokovan pandemijom, bilježi konstantan rast”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Ðuro Kozar, vojnopolitički analitičar, kaže da je najviše fabrika namjenske industrije smješteno u FBiH.
“Namjenska, odnosno vojna industrija u FBiH, znatno je napredovala zato što je puno uloženo u proizvodnju prije svega municije, naročito u tvornici u Konjicu. Zatim, dosta je urađeno i na minobacačima i proizvodnji malokalibarskih pušaka. To je izvoz koji ide u zemlje i zapadnog i istočnog svijeta. Zašto? Zato što se, recimo, municija u Konjicu proizvodi i za puške koje su kalašnjikovi, dakle, istočnog porijekla, ali i za puške M16 koje su američke proizvodnje. Dakle, može municija i za jedne i za druge”, pojasnio je Kozar.
On očekuje da će izvoz rasti i u periodu ispred nas, a pogotovo nakon odluke Evropske unije da uloži 800 milijardi evra u naoružavanje vojski svojih članica.
“Ne može se to sve proizvesti u tvornicama članica EU. To će se sigurno odraziti i na one koje nisu članice EU, pa i na vojnu industriju BiH”, naglašava Kozar.
Ekonomista Igor Gavran ističe da je namjenska industrija oduvijek bila naša velika prilika i jedna od najznačajnijih industrijskih grana, samo što smo je, kaže, godinama i decenijama nakon rata zapostavljali, a može se slobodno reći i uništavali.
“Dio razloga je bio pritisak tzv. međunarodne zajednice, odnosno zapadnih država da ‘nam ne treba’, što je u stvari značilo da ne žele našu konkurenciju vlastitoj namjenskoj industriji, i u skladu s tim su postojale instrukcije bankama da ne daju kredite za namjensku industriju. S obzirom na to da namjenska industrija nije bila predmet privatizacije u jednakoj mjeri kao ostatak privrede, mogla se lakše spasiti od propasti da su nadležne vlasti to željele i danas bismo imali puno više nego što imamo, ali naprotiv, vlasti su osim zapuštanja često i aktivno radile na destrukciji”, ističe Gavran.
Ali, kako dodaje, čak i uz te godine i decenije destrukcije, ipak je opstao dio kompanija i one se srećom konačno ponovo uspješno razvijaju.
“Naravno da je tragično što je poticaj povećanja tražnje period ratova i paranoičnog naoružavanja i u dijelovima svijeta gdje ratova nema, ali to nije naša odgovornost i moramo koristiti priliku i radi ekonomskog interesa i radi vlastite sigurnosti jer jedino vlastita namjenska industrija garantuje sigurnost u slučaju potrebe za odabranom. Oslanjanje na druge je siguran promašaj”, kaže Gavran za “Nezavisne novine”.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH kažu da su kapaciteti postojećih kompanija puni i neophodna su daljnja ulaganja i investiranje u širenje kapaciteta, odnosno novi proizvodni program kako bi i izvozni rezultati bili bolji.
“Iz većine kompanija izjavili su da su im proizvodni kapaciteti popunjeni i za tekuću godinu”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Glavni izvozni proizvodi
65% municija i eksplozivi
27% barut i detonirajući štapini
7% vojno oružje i dijelovi
