Uprkos poremećajima na svjetskom tržištu, visokim cijenama i brojnim problemima koji opterećuju domaću ekonomiju, vrijednost izvoza usluga iz oblasti informacionih tehnologija (IT) lani je dostigla 774,1 milion maraka, što je deset puta više od uvoza.
Da je IT sektor jedna od rijetkih djelatnosti u kojima BiH ostvaruje suficit u razmjeni sa svijetom, svjedoče podaci Centralne banke BiH koja u okviru procjena platnog bilansa na osnovu raspoloživih izvornih informacija vrši procjene uvoza i izvoza usluga i njihovih podkomponenti, između ostalog, i za telekomunikacijske, kompjuterske i informacijske usluge.
Prema njihovim podacima, vrijednost izvoza kompjuterskih usluga 2023. godine iznosila je 729,16 miliona maraka, što je za 55,96 miliona maraka više u odnosu na 2022. godinu.
Kada je riječ o uvozu, u Centralnoj banci su istakli da su strane IT kompanije lani usluge u BiH naplatile 78,7 miliona KM. Ta cifra godinu ranije iznosila je 49,55 miliona maraka, za 1,52 miliona manje u odnosu 2022. godinu.
Sekretar Udruženja za informaciono-komunikacione tehnologije u Privrednoj komori RS Slobodan Dragičević za "Glas" je istakao da potražnja za uslugama domaćih IT kompanija u inostranstvu konstantno raste.
- Naše kompanije, prije svega, imaju gotove proizvode, odnosno platforme koje služe za dalji razvoj određenih rješenja u različitim oblastima. Naše kompanije rade izradu softvera, kako za mobilne aplikacije, tako i za bilo koje druge sisteme. Postoje i firme koje imaju čak tajne ugovore i rade za velike kompanija kao što su Apple i Google - kazao je Dragičević.
Dodao je da su IT kompanijama na području Srpske od 2021. do 2022. godine uvećani prihodi za 55 odsto od pruženih usluga na inostranom tržištu.
- Naše IT kompanije na stranim tržištima najčešće same pronalaze partnere, bez bilo čije pomoći. Privredna komora RS pomaže koliko može, ali generalno gledajući IT sektor, u kojem se nalaze isključivo profesionalci i stručnjaci, razvija se sam. Ovaj sektor nije poput obućarskog i tekstilnog, gdje je ogroman broj zaposlenih, ali bez stručnih kvalifikacija. To je upravo ono što doprinosi velikoj potražnji u inostranstvu, zbog čega IT sektor ima stalnu potrebu za razvoj - rekao je Dragičević, naglasivši da domaće kompanije mogu da podmire i potrebe ovdašnjeg tržišta, zbog čega je uvoz zanemarljiv.
Zemlje izvoza
U Centralnoj banci BiH navode da su od 2020. do 2023. godine najveći iznosi transakcija pri izvozu kompjuterskih usluga zabilježeni sa Njemačkom, Austrijom, Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom.
Kada je u pitanju uvoz kompjuterskih usluga, zemlje koje su od 2020. do 2023. godine imale najveće iznose su Srbija, Holandija, Hrvatska, Austrija i Velika Britanija.
