Proces modernizacije i opremanja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine sve je vidljiviji, iako izaziva negodovanje iz Republike Srpske. Posjeta ministra odbrane BiH Istanbulu i kontakti sa vodećim svjetskim firmama iz oblasti namjenske industrije još jednom su potvrdili strateški pravac kojim se ide — jačanje vojnog kapaciteta države u skladu sa zakonima i međunarodnim sporazumima.
Prema informacijama iz Ministarstva odbrane, BiH uskoro dobija savremene protivzračne i protivoklopne sisteme, s ciljem očuvanja teritorijalnog integriteta i osiguranja interoperabilnosti s NATO snagama. Time se realizira dugoročna strategija usvojena još 2017. godine, a koja važi do 2027. godine. Iako je planirano da država izdvoji dvije milijarde maraka za modernizaciju, taj proces je sistemski blokiran od strane ministara iz entiteta RS, zbog čega se veliki dio modernizacije trenutno finansira iz međunarodnih donacija.
Najveći donatori su Sjedinjene Američke Države, dok su značajnu pomoć pružile i Njemačka, Velika Britanija i Turska. Upravo sa Turskom je 2021. potpisan sporazum o vojno-finansijskoj saradnji koji važi do 2026. godine, a u okviru kojeg se očekuje konkretna vojna oprema, ali i razvoj domaće namjenske industrije.
Modernizacija vojske nije samo puko naoružavanje. Riječ je o sveobuhvatnom procesu koji uključuje razvoj domaće industrije, izvoz proizvoda, jačanje BDP-a i stvaranje radnih mjesta. Također, akcenat je stavljen na ljudske resurse: već su započele obuke vojnog kadra, jer moderna oprema bez obučenog čovjeka gubi smisao.
Osim bilateralnih sporazuma, BiH koristi i mogućnosti koje pruža partnerstvo s NATO-om. Na samitu u Madridu, za Oružane snage BiH je izdvojeno 52 miliona eura. U tom kontekstu, nedavno je usvojen i novi dokument — Individualni partnerski program za period 2025–2028, koji predstavlja dodatni korak u harmonizaciji s NATO standardima.
Državni budžet trenutno pokriva samo osnovne troškove poput plata zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama, dok se opremanje vrši isključivo kroz pomoć međunarodnih partnera. Uprkos tome, proces ide naprijed, i to na temelju zakonskih akata i institucija države BiH koje imaju ustavnu nadležnost nad pitanjima odbrane.
Oni koji se protive modernizaciji često zagovaraju demilitarizaciju BiH, želeći od Oružanih snaga napraviti simboličnu instituciju bez stvarne sposobnosti zaštite države. No, realnost na terenu je drugačija. Bosna i Hercegovina želi i mora imati funkcionalnu, dobro opremljenu vojsku sposobnu da zaštiti njen suverenitet, učestvuje u međunarodnim mirovnim misijama, pomogne u civilnoj zaštiti i deminiranju, i djeluje u kriznim situacijama.
Oružane snage BiH nisu prijetnja nikome — osim onima koji ne žele da ova zemlja bude cjelovita, suverena i funkcionalna država. Modernizacija vojske zato nije samo bezbjednosno pitanje, već temeljni test državnosti i spremnosti BiH da brani svoj teritorij, građane i međunarodne obaveze.
