Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država, JD Vance, izazvao je brojne reakcije nakon što je javno podržao upotrebu američke vojske za „ubijanje članova kartela“ koji krijumčare drogu u SAD.
Vance je na društvenoj mreži X napisao da je to „najviša i najbolja upotreba naše vojske“, odbacujući kritike onih koji tvrde da je nedavni zračni napad na brod koji je navodno prevozio drogu predstavljao ratni zločin.
Incident se dogodio nekoliko dana nakon što je Trumpova administracija naredila zračni napad na brod koji je, prema zvaničnicima, služio venecuelanskoj grupi Tren de Aragua. Napad je rezultirao smrću 11 osumnjičenih trgovaca drogom. Predsjednik Donald Trump je putem Truth Sociala poručio: „Molim vas, neka ovo posluži kao obavijest svima koji razmišljaju o unošenju droge u SAD. OPREZ!“
Visoki zvaničnici administracije, među kojima državni sekretar Marco Rubio i sekretar odbrane Pete Hegseth, naglasili su da ovaj napad neće biti jednokratan. „Svako ko trguje drogom u tim vodama i označen je kao narkoterorista suočit će se s istom sudbinom“, izjavio je Hegseth za Fox News.
Vance je tokom kampanje prošle jeseni snažno zagovarao korištenje američke vojske u borbi protiv narkokartela, ističući spremnost marinaca, vojnika i pilota da se uključe u takve operacije.
Napad je izazvao pitanja o legalnosti i mogućem kršenju međunarodnog prava. Zamjenica sekretara za štampu Bijele kuće Anna Kelly istakla je da je akcija „izvedena protiv označene terorističke organizacije i preduzeta u odbrani vitalnih nacionalnih interesa SAD-a“ te da je „u potpunosti u skladu“ sa zakonom o oružanom sukobu. Ipak, senator Tim Kaine (demokrata iz Virginije) najavio je da će Kongres ispitati legalnost ove akcije.
Komentari Vancea stigli su i dan nakon što je predsjednik potpisao izvršnu naredbu kojom je Ministarstvo odbrane preimenovano u „Ministarstvo rata“. Iako formalna promjena naziva zahtijeva akt Kongresa, kritičari smatraju da će ovo rasipanje resursa dovesti do dodatnih komplikacija u administraciji i logistici Pentagona, uključujući zamjenu pečata na više od 700.000 objekata širom SAD-a.
Ova kontroverzna kombinacija vojne akcije i retorike visokih zvaničnika dodatno je pojačala napetosti oko politike SAD-a prema međunarodnom suzbijanju trgovine drogom, izazivajući široke debate o granicama vojne moći i zakonitosti intervencija.
