Kazahstan će se pridružiti Abrahamovom sporazumu, diplomatskom paktu koji su posredovale Sjedinjene Države radi normalizacije odnosa između Izraela i zemalja s muslimanskom većinom, u strateškom potezu s ciljem pridobivanja naklonosti Washingtona.
Odluka Astane 6. novembra uglavnom je simbolična. Naime, Kazahstan dugo priznaje Izrael i održavao diplomatske veze s tom zemljom od stjecanja neovisnosti nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
No, pridruživanje Abrahamovom sporazumu, koji je značajno postignuće prvog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa, stavlja Kazahstan u središte novog napora Bijele kuće da ponovno oživi ovu vanjskopolitičku inicijativu.
Proširenje Abrahamovih sporazuma
Abrahamski sporazumi osmišljeni su kako bi se ojačala suradnja između Izraela i muslimanskog svijeta, a Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Maroko potpisali su sporazum 2020. godine kako bi normalizirali svoje odnose.
Trumpova administracija želi proširiti inicijativu, a ona će biti u središtu planiranog posjeta Washingtonu 18. studenog saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana.
Kazahstan, najveća i najbogatija zemlja u središnjoj Aziji, postat će prva zemlja u toj regiji koja će se pridružiti sporazumima. Ovim potezom proširujemo diplomatski sporazum s Bliskog istoka i sjeverne Afrike na središnju Aziju. Kazahstan je, kao i ostale zemlje koje su putem sporazuma priznale Izrael, također većinski muslimanska zemlja (oko 70% stanovništva).
“Naše očekivano pristupanje Abrahamskim sporazumima predstavlja prirodan i logičan nastavak vanjskopolitičkog kursa Kazahstana – utemeljenog na dijalogu, međusobnom poštovanju i regionalnoj stabilnosti“, navodi se u izjavi kazahstanske vlade.
Za naftom bogat Kazahstan, dugogodišnjeg saveznika Moskve i sve jačeg partnera Pekinga, pridruživanje Abrahamskim sporazumima smatra se prilikom za partnerstvo sa Sjedinjenim Državama.
“Stisnut između Rusije i Kine, Kazahstan želi što više partnera i Astana želi aktivniji odnos sa Sjedinjenim Državama i Evropom”, napisao je Andrew D’Anieri, zamjenik direktora Centra za Euroaziju Atlantskog vijeća, u analizi za taj washingtonski think tank. “Pridruživanje Abrahamovim sporazumima pametan je pragmatičan korak za dobivanje pozitivne pažnje Washingtona kako bi se potaknuo konkretniji ekonomski interes američkih vladinih agencija i privatnog sektora za Kazahstan”.
Stručnjaci kažu da nije slučajnost da je Kazahstan najavio da će se pridružiti Abrahamovim sporazumima dok je Trump u Bijeloj kući ugostio pet čelnika Srednje Azije. Tijekom jednodnevnog summita, Trump je najavio trgovinske, diplomatske i mineralne sporazume kako bi ojačao veze SAD-a s regijom kojom je dugo dominirala Moskva i koja je sve više vezana za Kinu.
Poslovi s mineralima u središnjoj Aziji
Prije summita, Kazahstan je najavio veliki sporazum o mineralima kroz novo partnerstvo sa Sjedinjenim Državama za razvoj jednog od najvećih svjetskih neiskorištenih nalazišta volframa, koje se nalazi u toj srednjoazijskoj zemlji.
Joseph Epstein, direktor Istraživačkog centra Turan pri washingtonskom institutu Yorktown, rekao je za RFE/RL da, iako se potez Kazahstana može činiti simboličnim, mogao bi imati diplomatsku težinu u budućnosti.
“Odluka Astane da se pridruži Abrahamovim sporazumima označava početak nove faze, transformirajući sporazume iz bliskoistočne mirovne inicijative u proameričku koaliciju umjerenih muslimanskih zemalja posvećenih toleranciji i prosperitetu“, rekao je Epstein.
Druge zemlje u središnjoj Aziji i na Kavkazu pokazale su interes za pridruživanje sporazumima, uključujući Uzbekistan i Azerbajdžan, koji graniči s Iranom.
“Osvajanje ključnih igrača poput Astane i Bakua, s bogatim nalazištima plina i urana te lokacijom na vratima Kaspijskog jezera, pružit će Sjedinjenim Državama i Izraelu stratešku prednost nad Rusijom i Iranom u regijama koje se tradicionalno smatraju njihovom isključivom sferom utjecaja“, napisala je Sarah Zaaimi, viša suradnica programa Atlantskog vijeća za Bliski istok, u analizi za think tank.
