Uprkos ranijim upozorenjima i pravosnažnim presudama, serija lažnih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama u zgradi Općinskog suda u Sarajevu se nastavlja.
Najnoviji incident zabilježen je jutros u 9:35 sati, kada je Sudska policija zaprimila još jednu dojavu o postavljenoj bombi. Uslijedila je brza evakuacija zaposlenih, sudija, advokata, stranaka i svih ostalih prisutnih, dok su pripadnici policije i druge nadležne službe odmah izašle na teren.
O događaju je informisan dežurni tužilac Tužilaštva Kantona Sarajevo, a sve nadležne službe postupile su prema predviđenim sigurnosnim protokolima. Međutim, u pozadini ove rutinske reakcije, krije se duboko uznemirujuća stvarnost – ovo nije izoliran slučaj.
Samo tokom aprila 2024. godine, Općinski sud u Sarajevu je bio meta lažnih dojava čak dva puta, i to uzastopno – 9. i 10. aprila. A prema podacima iz ove institucije, od početka godine do danas, zaprimljeno je ukupno devet takvih dojava, što je dovelo do ozbiljnih posljedica po funkcionisanje pravosudnog sistema.
Hiljade odgođenih ročišta i paralizovan rad službi
Iz Suda ističu kako su usljed lažnih dojava o bombama u 2024. godini već odgođena 1.094 ročišta. Riječ je o nevjerovatno visokom broju, koji ne samo da odgađa pravdu i prolongira sudske postupke, već direktno utiče na život i prava hiljada građana, privrednika i pravnih lica.
Pored sudskih procesa, trpi i svakodnevni administrativni rad. Zemljišnoknjižni ured, Odjeljenje registra za upis pravnih lica, kao i ostale važne službe u okviru suda ostaju zatvorene satima, pa i cijeli dani. Mnoge stranke, uključujući i one koje dolaze iz drugih kantona ili čak izvan granica BiH, bivaju primorane da se vraćaju bez završetka svojih postupaka, što generiše dodatne troškove i nezadovoljstvo.
Sistemski kolaps bez odgovora države
Iako su tokom ove godine izrečene dvije pravosnažne presude za krivična djela lažnog prijavljivanja i ugrožavanja sigurnosti, čini se da to nije bilo dovoljno da obeshrabri počinioce. Serija incidenata se nastavlja, a rješenja i dalje nema na vidiku.
Ono što dodatno zabrinjava jeste izostanak bilo kakve sveobuhvatne analize ili sistemske reakcije. Ne postoje procjene o ekonomskim štetama koje ovakve dojave izazivaju, iako su posljedice očigledne. Trpi pravosuđe, trpi privreda, trpi svakodnevni život.
Ni iz Općinskog suda nisu mogli ponuditi konkretnu procjenu ekonomskih šteta, budući da nadležni državni i kantonalni organi ne sprovode ozbiljne analize negativnog uticaja. No, jasno je da svaki izgubljeni sat u sudu znači više izgubljenih dana u rješavanju postupaka, a time i gubitak povjerenja građana u pravosudni sistem.
Lažne dojave kao instrument sabotaže?
Sve češće se postavlja pitanje: da li su ovakve dojave samo djelo pojedinaca s mentalnim poremećajima ili su dio šire strategije opstrukcije pravosuđa? S obzirom na učestalost i ciljane institucije, sve više raste zabrinutost da ovakvi napadi imaju sistemsku pozadinu i da se koristi pravosudna blokada kao sredstvo za generisanje haosa i nepovjerenja.
Na kraju ostaje gorak okus – iz godine u godinu, problemi se ponavljaju, a sistem ne nudi nikakvo održivo rješenje. Umjesto odlučne reakcije, svjedočimo pasivnosti i tišini odgovornih, dok građani, institucije i ekonomija plaćaju cijenu neefikasnosti.
