Političke igre oko javnih konkursa: Kad se obećanja Trojke pretvaraju u nastavak stare prakse U mnogim javnim institucijama Bosne i Hercegovine i dalje se vodi ista stara igra — konkursi za radna mjesta služe kao formalnost, dok je sudbina pozicija unaprijed određena. Tako su u brojnim institucijama već ranije zapošljavali „po rezervaciji“, a praksa protežiranja poznatih kadrova nije nikakva novost, nego duboko ukorijenjena navika.
Nedavno je upravo potvrđeno da je Bakir Hadžiomerović, kandidat kojeg je podržala koalicija Trojke (SDP, DF i NiP), imenovan za generalnog direktora Federalne televizije (FTV). Iako je javni konkurs bio formalno raspisan, već mjesecima je bilo jasno da je njegova kandidatura unaprijed proglašena za pobjedničku. O tome je javno govorio i sam premijer FBiH, Nermin Nikšić, koji je u aprilu na Face TV rekao kako je „za njega Hadžiomerović već direktor“ te je pozvao ostale kandidate da se prijave samo zato što zakon tako nalaže.
Na konkurs za direktorsku poziciju prijavila su se još tri dugogodišnja uposlenika FTV-a, ali je Upravni odbor jednoglasno odlučio kako je Hadžiomerović najbolji kandidat. To je, po svemu sudeći, bio samo formalni korak u realizaciji političke odluke SDP-a i ostatka Trojke, što je izazvalo oštre kritike opozicije.
Iz SDA su odmah reagovali tvrdeći da je izbor nezakonit i pozvali nadležno tužilaštvo da ispita da li je u pitanju trgovina utjecajem. Naglašavaju kako dolaskom SDP-ovog kadra na čelo FTV-a, ovaj javni servis gubi svoj neutralni karakter i pretvara se u glasilo stranke.
Ovakve optužbe za „stranačku televiziju“ nisu ništa novo u bh. političkom kontekstu. Slične zamjerke na račun SDA su se mogle čuti dok su na čelu javnih medija bili njihovi kadrovi, poput Elvira Resića na Televiziji Sarajevo i Edine Fazlagić u Kantonalnoj televiziji Sarajevo. Tada ta stranka nije vidjela ništa sporno u tome da se mediji koriste za političke svrhe.
Sličan obrazac favoriziranja poznatih kandidata i rezervisanja radnih mjesta viđen je i u drugim sektorima. Primjer za to je saga oko imenovanja novog direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Nakon duže procedure, kandidatura koju je favorizovao NiP-ov Elmedin Konaković nije uspjela proći zbog neslaganja sa federalnim ministrom zdravstva. Krajnji rezultat je bio povratak prof. dr. Ismeta Gavrankapetanovića na mjesto direktora Opće bolnice „Prim.dr. Abdulah Nakaš“.
Podsjetimo da je KCUS posljednjih osam godina bio pod upravom Sebije Izetbegović, koja se dva puta prijavljivala na konkurs, a oba puta bila jedina kandidatkinja. Nitko se nije usuđivao konkurisati jer je javno bilo jasno da je pozicija rezervisana.
Ono što SDA danas govori o Trojci i SDP-u, zapravo je odraz sopstvenog dosadašnjeg djelovanja. Godinama su se u njihovim redovima pravili konkursi kao farsa, a sada kada se ista praksa primjenjuje od strane drugih, nastaje histerija i optužbe za političku zloupotrebu.
Ipak, javnost nije zaboravila obećanja Trojke o „novom, drugačijem“ pristupu, koji su sada, sudeći po dosadašnjim potezima, samo prazne riječi. Političke elite i dalje potvrđuju staru istinu: javni konkursi nisu prilika za fer zapošljavanje, već instrument za održavanje stranačke kontrole nad javnim sektorom.
