Najčešći savjet za mršavljenje je više kretanja i manje unijetih nego potrošenih kalorija. Ali, šta raditi kada naš organizam radi protiv nas?
Prekomjerna tjelesna težina jedan je od vodećih zdravstvenih problema modernog doba. Gojaznost je rezultat prekomjerne akumulacije masnog tkiva, a najčešći uzrok je sjedalački način života i unos previše kalorija.
Međutim, debljanje može biti uzrokovano raznim poremećajima i bolestima. Jedan od najčešćih je poremećaj hormonske ravnoteže.
Poremećaji žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem (endokrine žlijezde) mogu dovesti do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva. Najčešće problem stvara štitna žlijezda i to slabijim radom koji se naziva hipotireoza. Problem u radu štitne žlijezde uglavnom se otkrije nakon mjeseci nekontrolisanog rasta tjelesne težine.
Razne bolesti s prekomjernim lučenjem kortizola, poput Cushingovog sindroma, imaju debljanje kao jedan od vodećih simptoma.
Takođe, poremećaji metabolizma ugljenih hidrata mogu dovesti do gojaznosti ili u najmanju ruku otežanog održavanja tjelesne težine. Insulinska rezistencija, koja se dugoročno povezuje sa šećernom bolesti, daje svoj doprinos debljanju zbog anaboličkog efekta hormona insulina, čiji je glavni zadatak regulacija metabolizma glukoze.
I problemi u funkcioniranju polnih žlijezda, češće kod žena, mogu za posljedicu imati akumulaciju kilograma. Sindrom policističnih jajnika (PCOS) u kombinaciji s insulinskom rezistencijom plodno je tlo za rast tjelesne težine.
Šta možemo učiniti?
Ukoliko je vaš unos kalorija umjeren, redovno se krećete, a ipak se gojite, posetite endokrinologa. Pravovremena dijagnozai liječenje najčešćih endokrinoloških bolesti najčešće će dovesti tjelesnu težinu pod kontrolu.
