Nakon što je Zoran Galić smijenjen s pozicije zamjenika direktora SIPA-e na sjednici Vijeća ministara BiH 23. oktobra, uskoro se očekuje raspisivanje konkursa za to radno mjesto. Sjednica Nezavisnog odbora zakazana je za 30. oktobar, kada bi mogla biti donesena odluka o konkursu.
Prema informacijama iz SIPA-e, za ovu poziciju već se javljaju neki kandidati, svi iz reda Hrvata. Tradicionalno, od osnivanja Državne agencije za istrage i zaštitu, direktor je Srbin, dok je zamjenik Hrvat. Međutim, kada se pogleda cjelokupna struktura rukovodećih pozicija u SIPA-i, jasno je da Bošnjaci nisu adekvatno zastupljeni.
Trenutni direktor SIPA-e je Darko Ćulum (Srbin), dok je smijenjeni Galić bio zamjenik. Komandant Specijalne jedinice SIPA-e, Dalibor Milošević, također je Srbin. Raniji komandanti ove jedinice, Mirsad Vilić i Enes Karić, bili su Bošnjaci, a posljednji je postao direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. Umjesto Karića, na mjesto vršioca dužnosti komandanta postavljen je Zdravko Pajić, dok je Milošević imenovan za komandanta Jedinice za specijalnu podršku.
Na poziciji šefa Kriminalističko-istražnog odjela nalazi se Suad Hasanović, što pokazuje gubitak jedne rukovodne pozicije za Bošnjake.
Imenovanje novog zamjenika direktora SIPA-e iz reda Bošnjaka bi trebalo biti legitiman zahtjev stranaka Trojke koje čine državnu vlast. Ipak, s obzirom na to da su mnoge pozicije prepuštene kadrovima HDZ-a i SNSD-a, nije realno očekivati ozbiljniji otpor prema HDZ-u u ovom procesu.
Što se tiče potencijalnih kandidata, jedini Hrvat koji ispunjava uvjete za zamjenika direktora je Dragan Andrić. Međutim, tu je i Vladimir Popović, dugogodišnji kadar Granične policije BiH i blizak saradnik Zorana Galića, koji je osumnjičen za zloupotrebu položaja. Ova situacija dodatno se komplicira s glasinama o mogućem povratku Đure Kneževića u SIPA-u, gdje je već bio zamjenik u dva mandata.
Na kraju 2023. godine, SIPA je imala 735 zaposlenih, pri čemu su Bošnjaci bili najzastupljeniji (315), dok je Srba bilo 298, a Hrvata 125. Analiza nacionalne zastupljenosti pokazuje da Bošnjacima nedostaje 56 uposlenika, dok su Srbi u višku za 70, a Hrvati za 11, dok nedostaje još 24 uposlenika iz reda ostalih.
