U jesenjim i zimskim mjesecima česta je pojava akutnih respiratornih infekcija kod djece.
Zato smo o tome razgovarali sa specijalistom pedijatrije Rokom Munđarom. Objasnio nam je zašto se to dešava, kako da što efikasnije pomognemo djetetu kod kuće, ali i kada je vrijeme za posjetu ljekaru.
Akutne respiratorne infekcije češće se javljaju u zimskim mjesecima, a lako se šire u zatvorenim prostorima ili kolektivima, kao što su jaslice, vrtići i škole i drugi prostori u kojima boravi veći broj djece. Prenose se kapljičnim putem (kihanje, kašalj) ili preko prljavih ruku i predmeta na kojima se zadržava respiratorni sekret.
Najčešći uzročnici respiratornih infekcija su virusi (90 posto) i bakterije . Veliki broj akutnih infekcija respiratornog sistema ograničen je samo na gornji respiratorni sistem, a liječenje u smislu antibiotske terapije najčešće nije potrebno, već samo simptomatska terapija, odnosno ublažavanje simptoma , kaže nam dr. Munđar.
Ovisno o dobi djeteta mijenja se i klinička slika bolesti, ali uobičajeni simptomi ovih infekcija su kašalj, umor, začepljen nos ili iscjedak iz nosa, te povišena tjelesna temperatura.
Kako pomoći djetetu sa prehladom kod kuće? Svaki roditelj želi da zna kako da što brže i efikasnije pomogne svom djetetu. Evo šta savetuje dr Munđar.
1. Čišćenje nosa
Jedna od osnovnih terapijskih metoda koje koristimo da dojenčadi i maloj djeci olakšamo disanje kada su prehlađena je čišćenje nosa fiziološkim rastvorom. Dijete se može staviti na ruke i nakapati dosta fiziološkog rastvora u nozdrve. Zatim se uz pomoć aspiratora, ručne pumpe ili dodataka za kućni usisivač isisava sekret iz nosa. Nos se na ovaj način može čistiti nekoliko puta dnevno. To djetetu olakšava disanje, održava higijenu i sprječava zadržavanje virusa u nosnoj šupljini.
Stariju djecu koja su naučila da ispuhuju nos treba podsticati da to rade redovno i da bacaju prljave maramice u smeće i nakon toga operu ruke. Ako kašlju ili kišu, neka to učine u maramicu ili gornji dio rukava.
2. Inhalacije sa fiziološkim rastvorom
Jedna od čestih terapijskih mjera koje preporučujemo kod prehlade i kašlja su inhalacije fiziološkim rastvorom. U tu svrhu koristi se električni inhalator. Inhalacije pomažu vlaženju respiratornog trakta i razrjeđivanju sekreta, čime se olakšava izbacivanje sekreta kašljanjem. Mogu se nanositi tri do četiri puta dnevno.
Za vreme hladnoće treba obezbediti i odgovarajuću vlažnost vazduha u prostoriji u kojoj deca spavaju. To možete učiniti postavljanjem dispenzera za vodu na radijator ili korištenjem električnog ovlaživača zraka. Ne preporučuje se upotreba eteričnih ulja ili drugih hemijskih supstanci, a obavezno je izbjegavanje pušenja u prostorijama u kojima boravi dijete, jer to može dodatno iritirati respiratorni trakt i pogoršati bolest.
3. Adekvatna hidratacija i odmor
Adekvatna hidratacija organizma neophodna je kod svake respiratorne bolesti, a potreba za dnevnim unosom tečnosti posebno je povećana kada dete ima povišenu telesnu temperaturu. Ohrabrite ga da pije dosta tečnosti – vode, toplih čajeva, bistre supe – u zavisnosti od uzrasta deteta. Tečnost vlaži i umiruje sluzokožu respiratornog sistema i olakšava lučenje sluzi. Pobrinite se da se vaše dijete dovoljno odmara jer se njegovo tijelo bori protiv virusa kada je prehlađeno.
4. Kontrola tjelesne temperature
Respiratorne infekcije često su praćene i povišenom tjelesnom temperaturom, pa je preporučljivo kontrolirati je nekoliko puta dnevno, a posebno je važno to učiniti prije spavanja. Kod manje djece tjelesna temperatura se mjeri rektalno, a kod starije djece aksilarno, odnosno ispod pazuha. Ako dijete ima povišenu tjelesnu temperaturu veću od 38 stepeni, potrebno je primijeniti antipiretik.
Najčešće korišćeni lekovi za ovu svrhu su paracetamol , koji se dozira 10-15 mg/kg tjelesne težine djeteta po jednoj dozi i ibuprofen , koji se daje u jednoj dozi od 10 mg/kg telesne težine djeteta. .
Temperaturu treba ponovo provjeriti jedan sat nakon primjene lijeka. Ako je isti ili veći, potrebno je primijeniti drugi lijek. Navedeni lijekovi imaju i analgetski učinak i mogu se koristiti za ublažavanje bolova kod djece.
Kada je vrijeme da posjetite ljekara?
Naravno, u ovom periodu svakog roditelja najviše muči pitanje da li je i kada vreme za posetu lekaru.
Posjeta ljekaru se preporučuje ako povišena tjelesna temperatura traje duže od tri dana ili je teško sniziti upotrebom odgovarajućih doza antipiretika. Ako je dijete poremećenog opšteg stanja, bledo, ima plavkaste usne, slabo reaguje na podražaje, ako ima znakove otežanog disanja (diše kroz nozdrve, uvlači jamicu ispod vrata, diše stomakom), kašlje kao kore, ako stenje, odbija hranu i tečnost ili ima osip, potrebno je otići kod nadležnog lekara na pregled.
Novorođenčad i dojenčad do tri mjeseca starosti imaju nezreo imuni sistem, zbog čega je potreban dodatni oprez. Obavezna je posjeta pedijatru ako imaju povišenu tjelesnu temperaturu ili neki od navedenih simptoma.
On dodaje da su moguće komplikacije prehlade, uključujući upale srednjeg uha, sinusitis i bakterijsku upalu pluća , te je u tim slučajevima indicirana antibiotska terapija.
Kod izuzetno male dojenčadi najteža komplikacija može biti bronhiolitis, kada infekcija zahvaća donje disajne puteve i smanjuje protok zraka u disajne puteve. Laringitis može biti opasan i za manju djecu, kada se infekcija premjesti na područje oko glasnih žica. U takvim slučajevima djeca jako teško dišu i snažno kašlju uz karakteristični popratni zvuk sličan lavežu psa.
dr. Roko Munđar napominje da, ukoliko roditelji imaju bilo kakvu zabrinutost u vezi sa simptomima djeteta, ne treba se ustručavati da pozovu nadležnog ljekara ili pedijatra za savjet o daljim mjerama liječenja djeteta.