Kada se govori o crnom tržištu duhana u Bosni i Hercegovini, najčešće se ističu gubici u milijardama maraka.
Procjene pokazuju da država godišnje ostaje bez preko 420 miliona KM prihoda zbog nelegalne prodaje duhana i duhanskih proizvoda. Ipak, problem je daleko dublji i kompleksniji od samog fiskalnog aspekta.
Naime, pravi trošak krije se u normalizaciji ilegalne trgovine kao neizbježnog dijela svakodnevnice građana. Iako su u posljednjih pet godina zabilježeni određeni pomaci — udio ilegalnih cigareta na tržištu pao je sa 54% u 2020. na 30% u 2025. — segment rezanog duhana ostaje potpuno van domašaja državnih kontrola. Statistika je neumoljiva: čak 94% korisnika rezanog duhana u BiH kupuje isključivo ilegalne proizvode.
Rezani duhan je postao temelj crnog tržišta duhana, zamijenivši nekadašnje krijumčarske lance klasičnih cigareta. Tržište na kojem ne postoje zakonske barijere, već upravo suprotno — gdje odsustvo kontrole podstiče ilegalnu trgovinu. Prodaja se odvija na pijacama, među poznanicima, ali i putem društvenih mreža, bez ikakve kontrole kvaliteta ili plaćanja akciza.
Razlog ovakvog stanja je višestruk: visoke akcize i porezi su nekada pravili razliku u cijeni između legalnih i ilegalnih proizvoda, što je motivisalo kupce da posegnu za jeftinijom, ali nezakonitom ponudom. Danas ta razlika jeste manja, ali su ekonomski razlozi i dalje glavni pokretač ilegalne potrošnje. Inspekcije nemaju kapacitete za svakodnevni nadzor ove široko rasprostranjene mikrodistribucije, a društvena tolerancija na kupovinu „na crno“ i dalje je zabrinjavajuće visoka.
Gubici od preko 420 miliona KM predstavljaju ne samo manjak novca u državnoj kasi, već i ograničavaju mogućnosti ulaganja u vitalne sektore poput zdravstva, infrastrukture i socijalnih programa. Crno tržište, dakle, ne samo da šteti budžetu, već i urušava državne kapacitete za plansko i efektivno upravljanje resursima.
S druge strane, susjedna Hrvatska pokazuje da se ovaj problem može sistemski riješiti. U pet godina, Hrvatska je smanjila udio crnog tržišta cigareta sa 21% na 11%, dok je kod rezanog duhana postignut pad ilegalne potrošnje na oko 70%. Ova promjena rezultat je dosljedne akcizne politike, kontinuirane inspekcijske prisutnosti i inovativnih metoda kontrole, uključujući upotrebu pasa za detekciju duhana, ali i kvalitetne komunikacije sa građanima.
Za razliku od Hrvatske, u BiH prevladava reaktivni pristup – intervencije stižu tek nakon eskalacije problema, bez dugoročnih i integriranih politika. Posebno zabrinjava odsustvo kontrole nad rezanim duhanom i novim proizvodima koji mogu ubrzo postati dio ilegalnog tržišta.
Da bi se ovaj problem zaista riješio, BiH mora preći na novi nivo: razviti trajnu, funkcionalnu strategiju borbe protiv crnog tržišta duhana. To podrazumijeva:
- Kontinuirane i neprekidne inspekcijske aktivnosti na terenu
- Jačanje kapaciteta Uprave za indirektno oporezivanje i drugih nadležnih agencija, s posebnim fokusom na rezani duhan i nove kategorije proizvoda
- Pametnu akciznu politiku zasnovanu na realnim tržišnim podacima i najboljim međunarodnim praksama
- Transparentnu i efektivnu saradnju između države, industrije i građana
- Edukativne kampanje koje jasno komuniciraju razliku i štetnost ilegalnih proizvoda
Na kraju, gubitak od ilegalne trgovine nije samo pitanje novca, već i autoriteta države, njene sposobnosti da reguliše tržište i štiti javni interes. Borba protiv crnog tržišta duhana ne može biti djelimična ni povremena – ona zahtijeva zajedničku, dosljednu i stratešku politiku svih relevantnih aktera.
