Domaća proizvodnja duhana u BiH na izdisaju: Uništeni kapaciteti, komplikovane procedure i skok uvoza
Nekada značajna grana poljoprivrede u Bosni i Hercegovini – uzgoj duhana – gotovo je nestala. Nakon što su svi domaći prerađivački kapaciteti ugašeni, preostalim proizvođačima dodatno su otežani uvjeti rada kroz složene administrativne prepreke i rigidne propise.
Statistika pokazuje da je samo u prethodnoj godini proizvodnja duhana u BiH pala za drastičnih 59,3 posto u odnosu na 2023. Istovremeno, potrošnja cigareta ne jenjava – građani BiH potrošili su preko 200 miliona KM na uvozne cigarete, što jasno ukazuje na neodrživost trenutne politike u ovom sektoru.
Sistematsko uništavanje domaće proizvodnje
Domaći duhan gotovo je nestao s tržišta. U Hercegovini, gdje je ova proizvodnja imala dugu tradiciju, posljednja duhanska stanica zatvorena je još 2012. godine, dok se proizvođači u sjeveroistočnoj Bosni, poput onih u Orašju, Gradačcu i Bijeljini, još uvijek bore da održe proizvodnju. No, bez otkupljivača i domaćih prerađivača, njihova borba postaje besmislena.
Zatvaranje posljednje domaće fabrike cigareta u Sarajevu označilo je kraj domaće duhanske industrije. Iako su brendovi koji su decenijama dominirali bh. tržištem prodati stranim korporacijama, proizvodnja je izmještena van granica BiH. Kultna "Drina" se sada uvozi iz Poljske, dok je nekadašnji duhanski gigant, koji je preživio i ratne godine, trajno zatvoren 2022. godine, kada su radnici poslani kućama.
Pravila koja guše, umjesto da pomažu
Zakon koji reguliše proizvodnju duhana u BiH propisuje da država ima monopol nad ovim sektorom, ali u praksi se pokazalo da sistem ne funkcioniše. Proizvođači su nekada sklapali ugovore s duhanskim stanicama koje su bile u državnom vlasništvu, ali kako su one ugašene, tržište je prešlo u sivu zonu. Bez otkupljivača i tvornica, proizvodnja je postala besmislena, jer nema ko legalno preuzeti domaći duhan. Privatni sektor nije pokazao interes, dok državne institucije očigledno nisu imale namjeru osigurati održivost ove industrije.
Ogromni prihodi države na uvoznim cigaretama
Dok domaći proizvođači nestaju, država ostvaruje enormne prihode od akciza na duhan i cigarete. Na svaku kutiju cigareta naplaćuje se specifična akciza, proporcionalna akciza od 3,42 posto, te akciza na duhan od 143,2 KM po kilogramu. U godinama kada je rađena analiza fiskalnih prihoda, procijenjeno je da se u budžet slivalo čak 90 posto maloprodajne cijene cigareta kroz razne poreze i namete.
Poređenja radi, u zemljama regiona taj procenat iznosio je u prosjeku 78 posto. Ovakav fiskalni pritisak ne samo da je ugasio domaću proizvodnju, već je i dodatno podstakao rast crnog tržišta.
Nekada ponos Hercegovine, danas samo uspomena
Najveća berba duhana u Hercegovini zabilježena je 1976. godine, kada su porezi na cigarete iznosili 69 posto maloprodajne cijene. Danas, kada su nameti značajno veći, domaće proizvodnje više nema, dok BiH u potpunosti zavisi od uvoza duhanskih proizvoda.
Ovakva situacija još jedan je pokazatelj kako se lošim potezima može uništiti čitava privredna grana – i to u zemlji gdje potrošnja cigareta ne jenjava, ali gdje domaći proizvođači više nemaju nikakvu šansu da opstanu.
