Izbor Lava XIV, prvog pape rođenog u Sjedinjenim Američkim Državama, izazvao je buru komentara, kako unutar Crkve, tako i u političkim krugovima.
Briselski Politico analizirao je razloge koji su kardinale naveli da za poglavara Katoličke crkve izaberu upravo Roberta Prevosta, 69-godišnjeg kardinala iz Chicaga – i došao do zanimljivih zaključaka.
Iako je u konklavi bilo otpora prema ideji da lider Crkve dođe iz globalne sile poput SAD-a, na kraju je prevagnulo mišljenje da Prevost može igrati važnu ulogu u balansiranju utjecaja američke politike na svjetsku Crkvu. Jedan od kardinala koji je učestvovao u izboru rekao je da je Prevost viđen kao potencijalna protivteža impulsivnoj retorici Donalda Trumpa – lidera koji i dalje snažno polarizira javnost, uključujući i katoličke zajednice.
Za mnoge progresivne kardinale, Prevost predstavlja kontinuitet humanog i otvorenog pristupa koji je njegovao papa Franjo. Njegovo misionarsko iskustvo, znanje španskog jezika i blizina latinoameričkim vjernicima činili su ga idealnim izborom za vrijeme kada su pitanja migracija, ljudskih prava i socijalne pravde sve važnija za Katoličku crkvu.
I dok Trump vodi politiku oštrih granica i deportacija, novi papa već se pozicionirao kao glas onih koji nemaju glasa – migranata, siromašnih i marginalizovanih. Njegov prvi govor, izrečen namjerno na španskom i italijanskom, a ne engleskom, doživljen je kao simbolična poruka – ne samo Crkvi, već i političkom establišmentu njegove domovine.
No, Prevost nije izabran samo zbog odnosa prema Trumpu. Kardinali su, prema analizi Politica, bili duboko zabrinuti zbog polarizacije unutar američke Katoličke crkve. Napetosti između progresivaca i tradicionalista dosegle su tačku u kojoj je postojala realna bojazan od raskola. Prevost se u tom kontekstu vidi kao most – Amerikanac, ali umjeren; reformista, ali otvoren za dijalog s konzervativnijim frakcijama.
Odluka da se preseli u raskošnu Apostolsku palaču – simbol moći koji je papa Franjo izbjegavao – shvaćena je kao gest pomirenja s tradicionalistima. Istovremeno, njegovo lično približavanje tvrdokornim kritičarima poput kardinala Burkea pokazuje spremnost na dijalog.
Međutim, Prevost neće lako zadovoljiti sve strane. Već je meta desničarskih komentatora poput Stevea Bannona i Laure Loomer, koji ga optužuju da je „marksistički papa“ i „anti-Trumpovski simbol globalizma“. Ipak, kako kaže kardinal Hollerich: “Nismo izabrali anti-Trumpa. Izabrali smo učenika Isusa.”
Lav XIV će nesumnjivo oblikovati novo poglavlje Katoličke crkve – poglavlje koje pokušava pomiriti duboko podijeljene strane i istovremeno glasno progovoriti o temama koje globalna politika često ignoriše.
