Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici u Sarajevu razmatraće odgovor koji je dobila od Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u vezi s provjerama vršenim za sad već bivšeg ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića prije njegovog imenovanja u januaru 2023. godine.
Komisija je početkom ove godine, nakon Nešićevog hapšenja i njegovog pritvaranja zbog sumnje u korupciju, zatražila od SIPA pojašnjenje o tome kako je Nešić dobio saglasnost za imenovanje, uprkos činjenici da je Tužilaštvo BiH još od 2019. godine vodilo istragu protiv njega.
SIPA je navela da je zahtjev za provjeru Nešićeve dokumentacije zaprimljen 6. januara 2023. godine, te da je izvještaj sa provjerenim informacijama upućen predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH 18. januara iste godine. Takođe je navedeno da nije bilo dodatnih zahtjeva u vezi s provjerama ovog kandidata.
Odsustvo dodatnih pitanja otvara ozbiljna pitanja o tome koliko su temeljite provjere kandidata za visoke državne funkcije i da li su vršene s ozbiljnošću koja se očekuje od nadležnih institucija. Posebno je problematično to što su u javnosti već tada postojale informacije o Nešićevoj sumnjivoj prošlosti, ali to očigledno nije bilo dovoljno da se proces imenovanja uspori ili zaustavi.
Bitno je razumjeti šta tačno SIPA provjerava prilikom imenovanja kandidata za državne funkcije. Kandidati su obavezni u obrascu Centralne izborne komisije BiH navesti osnovne lične podatke, informacije o radnom iskustvu, obrazovanju, imovini, političkom angažmanu, te da odgovore na pitanje da li je protiv njih izrečena kazna za krivično djelo ili potvrđena optužnica. Takođe se traže podaci o boravku u periodu od 1992. do 1995. godine i eventualnom učešću u vojnim formacijama.
Međutim, obrazac ne sadrži pitanje o tome da li je protiv kandidata pokrenuta istraga. SIPA nema zakonsku nadležnost da provjerava da li se protiv nekog kandidata vodi istraga, već se može ograničiti samo na utvrđivanje da li postoji optužnica ili presuda. Zakon o Savjetu ministara BiH jasno definiše ovlasti SIPA i ne dopušta proširivanje njenih nadležnosti na otkrivanje ili istraživanje krivičnih djela kandidata.
Ovo ukazuje na ozbiljan nedostatak u proceduri provjera državnih funkcionera, jer je očigledno moguće da se kandidati sa otvorenim istragama, ali bez zvaničnih optužnica ili presuda, nesmetano imenuju na visoke funkcije. SIPA je u svom odgovoru jasno naglasila da ne vrši sigurnosnu provjeru kandidata u smislu kako je to propisano Zakonom o zaštiti tajnih podataka, niti daje saglasnost za imenovanje ministara.
Postojeći zakonski okvir onemogućava SIPA-i da detaljnije provjerava kandidate, što ostavlja prostor za imenovanje osoba koje se nalaze pod istragama. Ovaj slučaj naglašava hitnu potrebu za izmjenom Zakona o Savjetu ministara BiH kako bi SIPA dobila ovlaštenja za provođenje dubljih i sveobuhvatnijih provjera svih kandidata za državne funkcije.
