Dok Crna Gora i Albanija teže članstvu u EU, veliki projekti koje finansiraju Ujedinjeni Arapski Emirati postavljaju pitanja o usklađenosti s evropskim standardima...
Investitor koji prolazi gotovo nezapaženo u Briselu, ali koji donosi posebno problematičan investicijski model na Zapadni Balkan, rizikuje da predstavlja značajnu prepreku procesu pristupanja zemalja regije Evropskoj uniji.
„Nema problema sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Problem nastaje kada investicije ne poštuju zakone koji su na snazi u zemlji domaćinu, posebno kada Crna Gora već ima pravni okvir koji bi trebao spriječiti efekte erozije kapitala“, kaže Iliriana Gjoni, analitičarka u think tanku Carnegie Europe.
Prema Gjonijevim riječima, ova pojava bi mogla potkopati izglede za proširenje Evropske unije čak i u zemljama koje su na čelu procesa integracija. Ona naglašava da, s obzirom na to da se Crna Gora približava članstvu u EU, evropski standardi trebaju biti implementirani čak i prije nego što zemlja uđe u Uniju.
Šta je "erozivni kapital"?
To je oblik kapitala o kojem centralno pregovara država. Ima neke karakteristične karakteristike i obično se predstavlja s velikom pompom kako bi se dobila podrška javnosti. U praksi se dešava slabljenje vladavine prava u korist predatorskog kapitala, kako bi mu se omogućio ulazak na određena tržišta u zemlji.
U ovaj proces uvode se dva bitna elementa. Prvi je koncept „strateškog investitora“, koji investitoru daje poseban status i izuzetan značaj za zemlju. Drugi je usvajanje lex specialis-a, posebnog zakona koji olakšava direktne investicije bez podvrgavanja uobičajenim procedurama kontrole i pregleda.
Dakle, ova ulaganja ne prolaze kroz standardne tenderske i konkurentske procedure, već imaju koristi od povlaštenog tretmana.
Zašto se projekti koje finansira Emirati navode kao značajni primjeri?
Najjasniji signal ovog modela pojavio se kada je kombinovan sa procesom proširenja Evropske unije, u vrijeme kada je Crna Gora zatvarala pregovaračka poglavlja o javnim nabavkama.
Ovo je izazvalo brojne reakcije ne samo u Briselu, već prije svega u Ulcinju, opštini u kojoj je planirana realizacija projekta. Duž 13 kilometara Velike plaže planirana je izgradnja luksuznih odmarališta, prema sporazumu postignutom na centralnom nivou između crnogorske vlade i Ujedinjenih Arapskih Emirata, bez ikakvih konsultacija sa lokalnim vlastima, gradonačelnikom, nevladinim organizacijama ili lokalnom zajednicom.
Procjene utjecaja na okoliš i teritorijalnog planiranja, koje bi se obično trebale provesti prije odobrenja takvih investicija, provode se tek naknadno i manipuliraju kako bi se pokazalo da projekt neće imati utjecaja na okoliš.
U drugim slučajevima, zemljište na kojem se ne bi trebalo graditi iznenada se reklasificira kao pogodno područje za gradnju. U Crnoj Gori su izbili snažni protesti. Lokalna zajednica se mobilizirala, a protestima u Ulcinju i Podgorici pridružili su se Crnogorci, Srbi, Bošnjaci i Hrvati.
Ogromnu masu demonstranata bilo je nemoguće ignorisati i projekat je trenutno u zastoju. Međutim, premijer Crne Gore i dalje redovno posjećuje UAE.
Šta ovaj slučaj pokazuje o regiji?
Ovo je dio šire slike. Crna Gora napreduje u mnogim oblastima, ali istovremeno Evropska unija ima priliku, u tako maloj zemlji, da ostavi svoj trag na pravni okvir i poslovnu klimu.
Sprečavanjem takvih poslova, EU može stvoriti viši nivo fiskalne discipline i pravne sigurnosti, čineći da se evropski investitori osjećaju sigurnije.
Isti investitor - kompanija Eagle Hills, koju zastupa Mohamed Alabbar - već je poznato ime u regiji. Projekat Belgrade Waterfront u Srbiji datira više od decenije. Pored uticaja na okolinu izgradnje uz rijeku, stanovi izgrađeni tamo koštaju oko 11 hiljada eura po kvadratnom metru.
Kao rezultat toga, mnogi od njih i dalje ostaju prazni, stvarajući rizik od "grada duhova", s kulama u kojima niko zapravo ne živi. Evropska unija je mogla biti bolje pripremljena i brže reagovati na ono što se danas dešava u Crnoj Gori, jer su svi elementi erozije kapitala već bili vidljivi prije deset godina, kada je zamišljen projekat Beograd na vodi.
Brisel je već poznavao investitora i ovaj fenomen. Isti model se pojavljuje u Draču, gdje se očekuje transformacija postojeće luke - jedne od najvažnijih na Jadranu.
u luksuznom odmaralištu, s obećanjem oko 12 hiljada radnih mjesta, što se nikada nije ostvarilo.
Nedaleko odatle, planirana je izgradnja nove luke sredstvima albanskih poreskih obveznika, koja će u praksi obavljati istu funkciju kao i sadašnja luka, donoseći značajne ekološke posljedice.
Zašto su investicije iz Emirata postale toliko važne?
Balkan - i ne samo obala - ostaje podcijenjena imovina i mnogo jeftinija u poređenju sa sličnim mogućnostima u Hrvatskoj ili Grčkoj. To čini regiju privlačnom za investitore, ne samo zbog nižih troškova, već i zato što je vladavina prava slabija, a kontrola nad projektima manje rigorozna.
Iz tog razloga, manje je vjerovatno da će investicije biti podvrgnute detaljnoj kontroli ili da će investitori biti prisiljeni da dokažu da njihovi projekti ispunjavaju sve evropske standarde.
To stvara priliku za brži ulazak na evropsko tržište, posebno kroz velike projekte nekretnina.
Kada isti investitor posluje u Hrvatskoj, Francuskoj ili Italiji, nivo kontrole je mnogo veći. U nekim slučajevima, projekti se blokiraju prije nego što počnu, dok se u drugim slučajevima značajno smanjuju jer se prilagođavanje zakonodavstvu Evropske unije pokazuje vrlo teškim.
Crnoj Gori su potrebne investicije, posebno na putu ka članstvu u EU, ali one moraju biti u skladu i sa crnogorskiim i sa evropskim zakonodavstvom.
Da li ove investicije ugrožavaju proces pristupanja EU?
Ako se ova regresija nastavi ili se stvore sporedni putevi kako bi se izbjegla primjena postojećih zakona, posljedice su vrlo ozbiljne, jer se poglavlja koja se odnose na vladavinu prava zatvaraju tek na kraju pregovaračkog procesa i prate se u svakom trenutku.
Kada se usvoji lex specialis za strateškog investitora, na papiru se zakon ne krši direktno. Međutim, ako se analizira sadržaj ovih sporazuma - gdje se zakon o javnim nabavkama ne primjenjuje na sporazume o ekonomskoj saradnji u sektoru turizma - u suštini se bavimo legalizacijom nečega što bi inače bilo ilegalno.
Evropska unija je priznala da bi takvi sporazumi mogli naštetiti procesu pristupanja i da će se oni pažljivo i kontinuirano pratiti.
Još jedno ključno poglavlje je Poglavlje 27, koje se bavi okolišem i klimatskim promjenama.
Ako se takvi projekti realizuju, to bi moglo postati jedno od najproblematičnijih poglavlja, jer su stručnjaci upozorili da bi uticaj na okoliš bio značajan. Umjesto da ovo pitanje ometa evropske integracije, situacija bi se mogla iskoristiti kao...
prilika za stvaranje regionalnog centra za obuku u oblasti upravljanja okolišem.
Obje strane nemaju ljudske resurse da se suoče s izazovima budućnosti i ovo bi mogla biti dobra prilika za izgradnju mosta saradnje između dvije zemlje i za razvoj u praksi modela prekogranične saradnje sličnog onome u Evropskoj uniji.
