Sarajevo, grad sa bogatom historijom i prepoznatljivim duhom, suočava se s izazovima modernizacije koji prijete njegovoj jedinstvenoj urbanoj strukturi i prirodnom ambijentu. Jedan od glavnih problema s kojima se grad suočava je ozbiljno zagađenje zraka, a nedavni građevinski planovi dodatno pojačavaju zabrinutost lokalne zajednice i stručnjaka.
Pored toga, zadržavanje zelenih površina koje uljepšavaju ulice i dijelove glavnog grada postaje sve veći izazov dok investitori forsiraju izgradnju višespratnica na atraktivnim lokacijama.
No, jedna od najkontroverznijih odluka koje su uzdrmale bosanskohercegovačku javnost dogodila se prošle sedmice kada je u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojen zakon kojim se ime Bosne i Hercegovine izbacuje iz naziva nacionalnih spomenika. Dok su ovakve inicijative očekivane od stranaka sa srpskim predznakom, iznenađenje je izazvalo glasanje članova SDP-a, stranke koja se deklarativno zalaže za suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Ovaj potez je ozbiljno narušio povjerenje građana u principe i ciljeve SDP-a, ukazujući na duboke političke nesuglasice i strategije unutar stranaka u Bosni i Hercegovini.
Nakon ovog glasanja, uslijedila su pravdanja tipična za bosanskohercegovačku političku scenu. SDP-ovi zastupnici pokušavali su se opravdati tvrdnjama da su „neki drugi krivi“ za ovu odluku, te su aludirali na članove Komisije za nacionalne spomenike BiH. Ime Faruka Kapidžića, stručnjaka za urbanizam, spomenuto je u ovom kontekstu. Kapidžić je, gostujući u emisiji , pojasnio situaciju i odbacio optužbe, naglašavajući da su mediji, manipulirali informacijama kako bi ga prikazali kao nekoga ko podržava izbacivanje imena Bosne i Hercegovine iz naziva nacionalnih spomenika.
„Svjedočili smo početku stvaranja jedne situacije bazirane na seriji neistina u medijima, kako bi se stvorio utisak da sam ja podržao uklanjanje imena Bosne i Hercegovine iz naziva nacionalnih spomenika. Na posljednjoj sjednici, radi uštede na formularima, odlučeno je da se naziv države ne pojavljuje direktno na svakom papiru, već samo na zaglavlju. Ovo je jedina izmjena na koju sam pristao, a RTRS je to prikazao kao da sam direktno podržao uklanjanje imena Bosne i Hercegovine,“ izjavio je Kapidžić.
Pored političkog aspekta, Sarajevo se suočava i s prijetnjom od neplanske gradnje koja ugrožava njegov urbani karakter. Na Vilsonovom šetalištu, jednoj od omiljenih gradskih zelenih površina, planira se izgradnja visokog nebodera. Kapidžić, stručnjak za urbanizam, naglašava da ovakvi projekti mogu imati negativne posljedice po grad, naročito u pogledu povećanja zagađenja zraka i narušavanja arhitektonskog duha Sarajeva.
„Gradi se zgrada od 20 spratova na zelenoj površini, a u pozadini je objekat koji je od 2003. godine narastao četiri puta. Kao neko ko se bavi urbanizmom, osjećam obavezu da osiguram poštovanje struke, bez obzira na to kako me zbog toga doživljavaju. Nažalost, Komisija za nacionalne spomenike često radi bez konzistentnih odluka, jer je za svaku odluku potreban konsenzus koji je teško postići,“ objašnjava Kapidžić.
Ukoliko se ovakav trend nastavi, Sarajevo bi moglo izgubiti jedinstveni karakter koji ga izdvaja od drugih evropskih prijestolnica. Zelene površine, koje su ključne za cirkulaciju zraka u gradu, sve su ugroženije kako investitori povećavaju pritisak na vlasti radi izgradnje visokih zgrada. Prema mišljenju mnogih stručnjaka, izgradnja nebodera doprinosi zadržavanju smoga i otežava prirodnu cirkulaciju zraka, što dodatno pogoršava ionako ozbiljan problem zagađenja u Sarajevu.
Kao najbolja evropska destinacija za 2025. godinu, Sarajevo bi trebalo razmisliti o dugoročnim posljedicama ovakvih projekata. Turisti širom svijeta dolaze kako bi doživjeli autentičnost Sarajeva, njegove ulice, rijeke i zelenilo koje grad čini posebnim. Oni nisu zainteresovani za nebodere koji se mogu naći u mnogim metropolama širom svijeta. Upravo Miljacka, zelene površine i tradicionalna arhitektura stvaraju onu posebnu atmosferu koju turisti žele doživjeti.
Zbog toga bi nadležne institucije prije donošenja ovakvih odluka trebale uključiti šire konsultacije sa stručnjacima iz oblasti urbanizma, ekologije i turizma. Ukoliko se naša arhitektonska i prirodna baština nastavi zanemarivati u korist brze zarade, Sarajevo bi moglo izgubiti ne samo svoj prepoznatljivi izgled već i identitet.
