SVE ŠTO TREBATE ZNATI O STRUKTURI PLATA

Kako se obračunava plata u BiH: Sve što treba da znate o bruto, neto platama i doprinosima

Obračun plata

Plata koju dobijate na svoj bankovni račun samo je dio ukupnih troškova rada. Način obračuna plata u Bosni i Hercegovini razlikuje se u zavisnosti od entiteta u kojem radite – Federaciji BiH (FBiH) ili Republici Srpskoj (RS), jer se stope poreza, doprinosi i pravila značajno razlikuju. U nastavku je detaljan pregled strukture plata u FBiH, koji objašnjava šta čini bruto i neto platu, te kome i zašto odlaze doprinosi i naknade.

Struktura plata u Federaciji BiH

Neto plata

Neto plata je iznos koji zaposleni prima na svoj račun, odnosno ono što ostane nakon odbitka svih poreza i doprinosa.

Porez na dohodak (10%)

Ovaj porez obračunava se na osnovicu koja se dobije kada se od bruto plate oduzmu doprinosi zaposlenika i lični odbitak. Stopa poreza iznosi 10%, a prikupljena sredstva idu u budžet Federacije BiH. Ta sredstva finansiraju javne usluge poput obrazovanja, zdravstva, infrastrukture i drugih društvenih potreba.

Bruto plata

Bruto plata predstavlja ukupni iznos koji uključuje neto platu, porez na dohodak i doprinose zaposlenika. To je osnovna cifra na kojoj se bazira obračun dodatnih troškova rada za poslodavca.

Doprinosi iz plate (31% bruto plate)

Ovi doprinosi direktno se izdvajaju iz bruto plate zaposlenika i koriste se za socijalnu sigurnost:

Penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO – 17%) Sredstva idu u penzioni fond za trenutne penzionere, dok se istovremeno obračunavaju za buduću penziju zaposlenika.

Zdravstveno osiguranje (12,5%) Ovaj doprinos pokriva zdravstvene usluge, liječenje, lijekove i druge aspekte zdravstvene zaštite.

Osiguranje za slučaj nezaposlenosti (1,5%) Prikupljena sredstva koriste se za podršku nezaposlenima, uključujući isplatu naknada i programe zapošljavanja.

Doprinosi na plate (10,5% bruto plate – obaveza poslodavca)

Poslodavac dodatno plaća doprinose koji povećavaju ukupne troškove rada:

PIO (6%) – Dodatno uplaćivanje u penzioni fond.

Zdravstveno osiguranje (4%) – Osiguranje zdravstvenih prava zaposlenika.

Osiguranje za slučaj nezaposlenosti (0,5%) – Sredstva za fondove nezaposlenih.

Dodatne naknade

Opća vodna naknada (0,5% neto plate) Ova naknada finansira održavanje i upravljanje vodnim resursima, uključujući zaštitu od poplava i očuvanje vodnih ekosistema.

Naknada za zaštitu od elementarnih nepogoda (0,5% neto plate) Sredstva se prikupljaju za hitne intervencije u slučajevima prirodnih katastrofa poput poplava, klizišta ili požara.

Naknada za rehabilitaciju osoba s invaliditetom (0,5% bruto plate za poslodavce s do 16 zaposlenih) Koristi se za profesionalnu rehabilitaciju, edukaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, osiguravajući inkluziju i poboljšanje kvaliteta njihovog života.

Lični odbitak

Lični odbitak smanjuje osnovicu za obračun poreza na dohodak. Osnovni koeficijent iznosi 1 (300 KM), a može se povećati ukoliko zaposleni ima izdržavane članove porodice, stambeni kredit ili troškove zdravstvene zaštite. Na ovaj način umanjuje se porez na dohodak, olakšavajući finansijsku situaciju zaposlenih.

Razumijevanje ovih stavki pomaže u boljem shvatanju vaše plate, troškova rada i svrhe izdvajanja doprinosa.

Razlike u strukturi plata između Republike Srpske i Federacije BiH

Struktura plata u Republici Srpskoj (RS) slična je onoj u Federaciji BiH (FBiH) jer uključuje neto platu, porez na dohodak i doprinose za socijalno osiguranje. Međutim, ključne razlike leže u stopama poreza, doprinosima i dodatnim naknadama koje snose poslodavci i zaposlenici.

Neto plata

Neto plata predstavlja iznos koji zaposlenik dobija na račun nakon odbitka svih poreza i doprinosa iz bruto plate.

Porez na dohodak u RS-u

Stopa poreza na dohodak u RS-u iznosi 8%, a obračunava se na osnovicu dobivenu umanjenjem bruto plate za zakonske poreske olakšice.

Lični odbici

Zaposlenici u RS-u ostvaruju pravo na osnovni lični odbitak od 1.000 KM mjesečno, koji može biti povećan u sljedećim slučajevima:

Za izdržavane članove porodice.

Za plaćenu kamatu na kupovinu prvog stana.

Lični odbici smanjuju osnovicu za obračun poreza, čime se smanjuje ukupan iznos poreza koji zaposlenik plaća.

Doprinosi za socijalno osiguranje

Doprinosi za socijalno osiguranje u RS-u iznose 31% bruto plate i svi idu na teret zaposlenika:

Penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO): 18,5%.

Zdravstveno osiguranje: 10,2%.

Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 0,6%.

Doprinos za dječiju zaštitu: 1,7%.

Primjer obračuna plate

U FBiH Ako bruto plata iznosi 1.500 KM, a zaposlenik koristi samo osnovni lični odbitak, obračun izgleda ovako:

Doprinosi zaposlenika (31%): 465 KM.

Iznos ličnog odbitka: 300 KM.

Osnovica za porez na dohodak: 735 KM (1.500 - 465 - 300).

Porez na dohodak (10%): 73,50 KM.

Neto plata: 961,50 KM (1.500 - 465 - 73,50).

Poslodavac dodatno plaća doprinose od 10,5% bruto plate (157,50 KM), čime ukupni trošak poslodavca (bruto 2) iznosi 1.657,50 KM. Također, poslodavac u FBiH mora obračunati i platiti dodatne naknade, uključujući:

Opću vodnu naknadu (0,5% neto plate).

Naknadu za elementarne nepogode (0,5% neto plate).

Naknadu za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom.

U RS-u Ako bruto plata radnika iznosi 1.500 KM, a zaposlenik ima samo osnovni lični odbitak, obračun je sljedeći:

Doprinosi zaposlenika (31%): 465 KM.

Iznos ličnog odbitka: 1.000 KM.

Osnovica za porez na dohodak: 500 KM (1.500 - 1.000).

Porez na dohodak (8%): 40 KM.

Neto plata: 995 KM (1.500 - 465 - 40).

Za razliku od FBiH, u RS-u nema doprinosa na teret poslodavca. Međutim, poslodavci su obavezni platiti:

Naknadu za Fond solidarnosti (0,25% neto plate).

Naknadu za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom (0,10% bruto plate).

Naknadu za vode Srpske (1 KM po zaposlenom).

Iako je struktura plata u oba entiteta slična, razlike u poreznim stopama, visini ličnih odbitaka i dodatnim troškovima značajno utiču na ukupan iznos neto plate i troškove rada. Transparentnost obračuna plata je od ključne važnosti kako bi zaposleni znali koliko se izdvaja za njihovu sigurnost (penzije, zdravstvo), a poslodavci imali uvid u stvarne troškove poslovanja.