Iako institucije u Bosni i Hercegovini svakodnevno bilježe značajne rezultate u borbi protiv ilegalne trgovine duhanom i duvanskim proizvodima, crno tržište ne samo da opstaje – već i cvjeta.
Uprkos stotinama optužnica, brojnim akcijama i kampanjama poput „Stop švercu“, realnost na terenu ostaje surova: država i njeni građani svakodnevno gube milione, dok šverceri neometano pronalaze nove puteve i tržišta.
Velike zapljene – ali mali rezultati?
Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) tokom 2025. godine evidentirala je više velikih zapljena cigareta, mašina i duvanskih prerađevina. Samo u jednoj akciji u Banjoj Luci u aprilu zaplijenjeno je 750 kilograma rezanog duhana i 27.500 paklica cigareta. Vrijednost robe? Više od 300.000 KM.
Slične akcije su sprovodili i SIPA, Granična policija, kao i entitetski organi. Tužilaštvo BiH je, tokom prošle godine, podiglo 13 optužnica protiv 29 osoba za nedozvoljen promet akciznih proizvoda. Ipak, uprkos svemu, ilegalni duhan i dalje je masovno prisutan.
Istraživanja ne lažu: Crno tržište i dalje vodi
Prema najnovijem istraživanju agencije IPSOS, koje je sprovedeno krajem 2024. i početkom 2025. godine, i dalje je prisutan visok nivo konzumacije nelegalnog rezanog duhana, dok se tek bilježi blagi pad konzumacije ilegalnih cigareta. Na tržištu BiH i dalje se prodaju cigarete bez ikakvih markica, pa čak i one s markicama iz susjednog Kosova, što jasno ukazuje da su švercerski kanali aktivni i dobro organizovani.
Ekonomska realnost podržava šverc
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava da su korijeni problema dublji od loše provedbe zakona.
„Crno tržište nije samo pitanje kontrole – ono je posljedica ekonomske logike. Kada su razlike u cijeni između legalnog i ilegalnog proizvoda velike, kupci s manjom platežnom moći logično biraju jeftinije rješenje. Rješenje mora obuhvatiti i fiskalnu politiku – jer previsoke akcize više pomažu švercerima nego zdravlju građana“, navodi Hadžić.
Prema njegovim riječima, umjereno smanjenje poreza uz zadržavanje zdravstvenih ciljeva može pomoći u zatvaranju jaza između legalnih i nelegalnih proizvoda, čime bi crno tržište postalo manje atraktivno.
Primjeri iz regiona: Zašto Srbija ima bolji model?
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, ističe da se ipak vidi određeno poboljšanje. Više kontrolnih akcija, pojačan rad policijskih i inspekcijskih organa, te odluka o zaustavljanju daljnjeg rasta akciza doveli su do blagog smanjenja razlike u cijeni između legalnih i ilegalnih proizvoda.
Ali upozorava – problem rezanog duhana ostaje tvrdokoran.
„Moramo uvesti sistem praćenja duhana od proizvodnje do maloprodaje. Srbija je taj sistem već razvila – zna se ko šta sije, kome prodaje i gdje završava. BiH mora slijediti takve primjere ako želi ozbiljne pomake“, kaže Grabovac.
Kompanije broje gubitke, država tone
Iz kompanije British American Tobacco (BAT) poručuju da nisu samo oni na gubitku – već kompletna legalna industrija. Prema njihovim podacima, 94% korisnika rezanog duhana u BiH nabavlja ga na crnom tržištu. Procjene za 2025. godinu govore da će država izgubiti više od 420 miliona KM zbog ovih aktivnosti.
„Ilegalno tržište uništava konkurenciju, pravi nelojalne uslove i onemogućava legalnim proizvođačima da opstanu. Iako se vide određeni rezultati, potrebno je mnogo sistematičniji i agresivniji pristup“, poručuju iz BAT-a.
Zakoni postoje, ali pravda ne boli
I dok zakon predviđa kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za one koji trguju duhanom bez poreskih markica, praksa je daleko blaža. Sud BiH je prošle godine, na osnovu sporazuma o priznanju krivice, izrekao uslovnu kaznu zatvora od jedne godine i novčanu kaznu od 1.500 KM osobi koja je nedozvoljeno skladištila cigarete vrijedne 50.000 KM.
Takve presude, slažu se mnogi stručnjaci, ne samo da ne obeshrabruju buduće prestupnike, nego ih dodatno ohrabruju.
Šverc se isplati – za sada
Borba protiv crnog tržišta u BiH se vodi – ali još uvijek bez jasne strategije i potrebne političke volje da se uđe u srž problema. Kada ilegalni biznis donosi milione, a kazne su simbolične, teško je očekivati da će se iko povući iz te "igre".
I dok institucije ističu rezultate, a građani prijavljuju švercere, država i dalje svakog dana gubi. Ne samo novac, već i kredibilitet.
