Nakon vojne eskalacije na Bliskom istoku, gdje su Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli zajedničke zračne napade na Iran , Teheran je odgovorio raketnim napadima velikih razmjera usmjerenim na Izrael i druge zaljevske države u kojima se nalaze američke baze.
20 milijardi dolara
Neki izvještaji ukazuju na to da bi, kako se sukob bude odugovlačio, gubici mogli dostići 20 milijardi dolara ili više, posebno ako se štrajkovi nastave sedmicama. Banke i osiguravajuća društva također se suočavaju s pritiskom prodaje stranih dionica, što dovodi do pada na finansijskim tržištima.
Ovi iranski napadi, koji su uključivali lansiranje stotina raketa i dronova, doveli su do zatvaranja zračnog prostora i poremećaja ekonomske aktivnosti u Izraelu, što odražava ozbiljne ekonomske izazove.
Izraelska ekonomija se našla pod neposrednim pritiskom kao rezultat iranskih napada, koji su prisilili milione Izraelaca da se sklone i doveli do djelimičnog zatvaranja aerodroma i luka.
Prema nedavnim izvještajima, zatvaranje zračnog prostora dovelo je do otkazivanja hiljada letova na Bliskom istoku, ostavljajući hiljade Izraelaca zaglavljenih u inostranstvu i povećavajući cijene avionskih karata.
El Al i Izrael
Ovaj poremećaj direktno utiče na sektor avijacije, pri čemu se aviokompanije poput El Ala i Israira suočavaju sa značajnim gubicima zbog smanjene potražnje i povećanih troškova osiguranja. Nadalje, štrajkovi su doveli do pada ukupne produktivnosti, sa zamrzavanjem poslovanja i padom potrošnje. U prethodnom 12-dnevnom ratu u junu 2015. godine, izraelski BDP se smanjio za 1,1% u drugom kvartalu, prema procjenama ekonomista.
Danas, kako sukob traje, stručnjaci predviđaju slične ili veće gubitke, posebno s obzirom na iranski fokus na ekonomsku infrastrukturu poput grada Beit Shemesh, koji je pretrpio direktne udarce koji su poremetili komercijalnu aktivnost.
Cijene goriva u Izraelu porasle su za 30%
Štrajkovi su također doveli do povećanja cijena goriva u zemlji i do 30%, što je vršilo pritisak na inflaciju i povećalo troškove života. Finansijski, štrajkovi su povećali vladine troškove za odbranu i pomoć, povećavajući budžetski deficit. U prethodnom ratu, ekonomski troškovi za Izrael iznosili su približno 6 milijardi dolara, prema riječima guvernera Banke Izraela.
Najpogođeniji sektori
Turizam i zabava: Potražnja za uslugama u slobodno vrijeme opala je zbog straha od napada, uz otkazane turističke rezervacije i smanjenu potrošnju. Stambene nekretnine: Građevinski radovi su poremećeni zbog sigurnosnih problema, što utiče na velike kompanije za nekretnine. Industrija i tehnologija: S jakim šekelom, industrijski sektor pati od smanjenog izvoza, prijeteći gubitkom radnih mjesta i ekonomskom kontrakcijom. Energija i transport: Veći troškovi pomorskog i zračnog prijevoza zbog djelimičnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca utiču na uvoz i izvoz. Izvještaji također pokazuju da je 6% izraelske teritorije oštećeno u prethodnom ratu, a s obzirom na malu veličinu zemlje, iranski napadi mogli bi biti još razorniji ako se nastave.
Potencijalni gubici i prilike
Dugoročno gledano, uticaj zavisi od ishoda sukoba. Ako napadi dovedu do fundamentalne promjene u situaciji u Iranu, kao što je pad režima ili smanjenje njegove podrške grupama poput Hezbolaha i Hamasa, geopolitički rizici za Izrael mogli bi se smanjiti, privlačeći dodatne strane investicije, posebno iz zemalja Perzijskog zaliva.
Ovaj scenario bi mogao ojačati regionalnu stabilnost i poboljšati performanse finansijskih tržišta, kao što se dogodilo nakon prethodnih sukoba kada je indeks u Tel Avivu značajno porastao. Međutim, ako se sukob odugovlači bez pozitivnih promjena, mogao bi dovesti do dubokog ekonomskog pada, sa padom stranih investicija i do 30% i snižavanjem kreditnog rejtinga od strane glavnih agencija, kao što se već dešavalo ranije.
Uticaj prema trajanju sukoba
Izraelska ekonomija, koja djelimično zavisi od industrije oružja, mogla bi se suočiti i s izazovima ako sukob dovede do iscrpljivanja resursa bez strateških dobitaka. Već pod geopolitičkim pritiskom, izraelska ekonomija suočava se sa značajnim rizicima od iranskih napada; direktni gubici mogli bi premašiti desetine milijardi, s negativnim utjecajem na rast i inflaciju.
Međutim, i dalje postoji nada da će sukob smanjiti dugoročne regionalne prijetnje, otvarajući vrata rastu. Situacija ostaje nestabilna, a budućnost zavisi od trajanja sukoba i njegovih političkih ishoda. Stručnjaci preporučuju praćenje cijena nafte i finansijskih tržišta kao ključnih pokazatelja budućeg razvoja događaja.
