Kako stvari stoje, ne nazire se kraj ratu u Ukrajini. Sukob traje više od godinu i po dana, a Evropska unija je u više navrata uvodila sankcije Rusiji kako ne bi oslabila njen vojni aparat. Ali koliko su oni efikasni?
Prošlo je dobrih godinu i po dana od početka ruske agresije na Ukrajinu, a nema znakova skorog kraja rata. Evropska unija je u tom periodu uvela 11 paketa sankcija Rusiji, više nego bilo kojoj drugoj zemlji do sada.
Donekle su i sankcije imale efekat bumeranga jer su natjerale Evropsku uniju da ubrza energetsku tranziciju, što se direktno odrazilo na standard građana. U Rusiji je, s druge strane, 1.500 pojedinaca i skoro 250 kompanija pogođeno sankcijama.
Mnogi kritičari sankcija sumnjaju u njihovu djelotvornost jer se čini da one zapravo imaju mali utjecaj na sam rat. Guntram Wolff, čelnik njemačkog udruženja za vanjsku politiku (DGPA), tvrdi da sankcije treba mjeriti prema njihovim ciljevima.
Kako kaže, članice EU nisu polazile od pretpostavke da će ekonomske sankcije Rusiji zaustaviti rat, već će oslabiti rusku ekonomsku bazu, lišiti tu zemlju važnih tehnologija, isključiti je sa važnih tržišta i time ograničiti njene vojne sposobnosti. .
S druge strane, kritičari sankcija ističu da je ruska ekonomija prošle godine uprkos sankcijama rasla, a da su prihodi od nafte nesmetano kapali u rusku kasu zbog rasta cijena na svjetskom tržištu. Ali situacija bi u septembru trebala biti bitno drugačija. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) pretpostavlja da će se ruska proizvodnja ove godine smanjiti za 1,5 odsto, a pariški ekonomisti iduće godine očekuju još veći deficit.
Prema Sergeju Gurijevu, ruskom ekonomisti sa Univerziteta Sciences Po u Parizu, kolaps rublje je najvidljiviji dokaz slabosti ruske ekonomije.
Putin zatražio od vlade da ubrza razvoj vještačke inteligencije u Rusiji
Ruska centralna banka je u avgustu drastično povećala kamatne stope za 3,5 procentnih poena, kao odgovor na nagli pad ruske nacionalne valute. Pritisak na rublju je počeo ove godine i do kraja avgusta je izgubio 40 posto vrijednosti u odnosu na američki dolar. U odnosu na euro, oslabio je za čak 45 posto i trenutno je na najnižem nivou od početka rata u Ukrajini u februaru prošle godine.
Prema Gurijevu, novo povećanje kamatnih stopa moglo bi uslijediti već u septembru. Postoji nekoliko razloga zašto je rublja slaba. Rusija pati od odliva kapitala, posebno pojačanog nakon pobune Wagner grupe u junu. Istovremeno, ruski izvoz je naglo opao. U prvih sedam mjeseci ove godine manji je za trećinu u odnosu na prošlu godinu. Rusija je zaista našla nove kupce za neke od svojih proizvoda, ali dio proizvodnje je u zastoju jer im nedostaju potrebne komponente sa Zapada. Istovremeno je ubrzan uvoz roba i usluga u Rusiju.
Zbog toga je ruski spoljnotrgovinski suficit naglo opao, a Centralna banka predviđa da će do kraja godine taj suficit biti 70 posto manji nego u prvoj godini rata.
U sektoru visoke tehnologije proizvodnja je pala za 13 posto samo u 2022. u odnosu na prethodnu godinu. Prema riječima šefa diplomatije EU Josepa Borrell-a, automobilska industrija je doživjela pad proizvodnje od 48 posto. Međutim, ekonomista Gurijev smatra da dosadašnje mjere nisu dovoljne.
Zapad bi morao spriječiti Rusiju da zaobiđe naftni embargo, a cjenovna ograničenja treba smanjiti sa sadašnjih 60 dolara po barelu na 50 do 55 dolara ili čak i više, smatra on.
Nevladina organizacija Global Witness nedavno je istakla da je EU u prvih sedam mjeseci ove godine iz Rusije uvezla 40 posto više tečnog plina (LNG) nego godinu dana ranije. Najveći kupci su Španija i Belgija. Još u martu, povjerenik EU za energetiku Kadri Simson pozvao je kompanije poput Shella i TotalEnergyja da prestanu potpisivati ugovore s Rusijom, ali za sada od toga ništa nije bilo. Rusko zaobilaženje sankcija ostat će jedna od najvažnijih tema u Evropskoj uniji ove jeseni.
