Pripreme za izbor novog pape u Vatikanu su u punom jeku, a ishod konklave nikada nije bio neizvjesniji.
Očekuje se da će 135 kardinala, među kojima će mnogi prvi put učestvovati u ovom procesu, naredne sedmice zasjesti u Sikstinsku kapelu kako bi izabrali nasljednika pape Franje.
Za mnoge od ovih kardinala, ovo će biti prvi put da učestvuju u konklavi, a od njih je značajan broj imenovan za kardinale tokom pontifikata pape Franje u posljednjih 12 godina. Među njima je i 20 novih kardinala, koji su zvanje stekli tek prošlog decembra. Mnogi od njih međusobno se nisu nikada sreli, što dodatno komplikuje političke odnose unutar Vatikana.
Prije zvaničnog početka konklave, u Vatikanu se već vode razgovori i lobiranja u hodnicima, trpezarijama i vrtovima, dok se kardinali pripremaju za važnu odluku. Prema izvorima bliskim Vatikanom, više od 20 kardinala označeno je kao mogući kandidati za papu, iako samo mali broj njih važi za glavne kandidate koji prolaze kroz više krugova glasanja.
Poznavaoci vatikanskih prilika podsjećaju da je Jorge Mario Bergoglio, današnji papa Franjo, 2013. godine također bio izvan glavnih kandidata, ali je izabran za poglavara Rimokatoličke crkve. Među kardinalima koji bi mogli podržati konzervativnog nasljednika pape Franje ističu se Raymond Burke, američki biskup i pristalica Donalda Trumpa, te njemački kardinal Gerhard Müller. S druge strane, za progresivnog kandidata se očekuje podrška kardinala Jean Cloudea Hollericha iz Luksemburga, Timothyja Radcliffea iz Engleske i Michaela Chernya iz Kanade.
Papa Franjo je za svoje pontifikat imenovao stotinjak kardinala, nastojeći da ih dovedu iz manjinskih katoličkih sredina, kao što su Iran, Alžir i Mongolija. Također je smanjio starosnu granicu za izbor kardinala, pa je sedam novih kardinala mlađe od 60 godina. Dok je 2013. godine više od polovice kardinala u konklavi bilo iz Europe, taj procenat sada je pao na 39 posto, dok je 18 posto kardinala iz Azije, 18 posto iz Latinske Amerike i Kariba, te 12 posto iz podsaharske Afrike.
