Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar pokrenuli su snažnu, ali tajnu diplomatsku ofanzivu kako bi uvjerili američkog predsjednika Donalda Trumpa da što prije okonča vojne operacije protiv Irana. Razlog za uzbunu je jasan, rat se širi, a Katar bi za samo četiri dana mogao ostati bez projektila za zračnu odbranu. Kako iz povjerljivih izvora saznaje Bloomberg, zaljevske zemlje pokušavaju oformiti široku koaliciju kako bi osigurale brzi diplomatski izlaz i spriječile regionalnu katastrofu koja bi mogla izazvati dugoročni šok na globalnom energetskom tržištu.
Iza kulisa, UAE i Katar vode utrku s vremenom kako bi unaprijedili svoje sisteme protivzračne odbrane. UAE je od saveznika zatražio sisteme srednjeg dometa, ali je situacija u Kataru daleko dramatičnija. Ova zemlja hitno traži pomoć u borbi protiv rojeva iranskih dronova, koji su se pokazali kao mnogo veća prijetnja od klasičnih balističkih projektila.
Prema internoj analizi u koju je Bloomberg imao uvid, zalihe katarskih presretačkih raketa za sisteme Patriot trajat će još samo četiri dana, uzme li se u obzir trenutni intenzitet iranskih napada.
Katar je do sada uspio oboriti dva iranska borbena aviona Suhoj Su-24, te je presreo sedam balističkih raketa i pet dronova. Iako iz katarskog ministarstva odbrane tvrde da su sve prijetnje neutralisane na vrijeme, zalihe se tope nezapamćenom brzinom. Iranski dronovi već su ciljali ključnu infrastrukturu, rezervoar vode u elektrani u Mesaieedu i energetsko postrojenje u Ras Laffanu.
Cijene plina skočile za 50 posto
Otkako su SAD i Izrael u subotu započeli operaciju "Epic Fury" i udare na Iran, sukob je uvukao i zemlje koje su pokušale ostati neutralne.
Posljedice su već katastrofalne za globalno tržište. Katar je bio primoran ugasiti proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG) u najvećem izvoznom postrojenju na svijetu nakon napada iranskog drona. Ovaj potez je preko noći lansirao cijene plina u Evropi za više od 50 posto. Katarske procjene upozoravaju da nas očekuje još veći tržišni haos ukoliko pomorske rute ostanu blokirane do sredine ove sedmice.
U pokušaju da zaustave eskalaciju, predsjednik UAE-a Mohammed bin Zayed Al Nahyan i katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani obavili su niz hitnih poziva s evropskim liderima, uključujući britanskog premijera Keira Starmera, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Friedricha Merza.
Zanimljivo je da su mjesecima prije početka rata Katarani preko svojih veza, prvenstveno američkih izaslanika Jareda Kushnera i Stevea Witkoffa, pokušavali "omekšati" Trumpovu administraciju. Zaljevske monarhije su nudile viziju post-sankcijskog Irana otvorenog za zapadni kapital, energetska partnerstva i investicije.
Ova ideja je u početku odgovarala Trumpovim instinktima, po uzoru na otvaranje naftne industrije Venecuele. Međutim, prevagnuo je pritisak Izraela, koji se pozivao na zajedničke sigurnosne interese i Trumpovu čvrstu doktrinu "mira kroz snagu". Rezultat je ratni požar koji prijeti da proguta cijeli Bliski istok, a Kataru sat neumoljivo otkucava.
