Kineske kompanije osnivaju dobrovoljačke vojske

Kineske kompanije osnivaju dobrovoljačke vojske, nešto što se nije dogodilo od 1970-ih.

Najmanje 16 velikih kineskih kompanija, uključujući privatnog mljekarskog giganta, uspostavilo je borbene snage tokom prošle godine, prema analizi CNN- a .

Ove jedinice, poznate kao odjeljenja narodnih oružanih snaga, sastoje se od civila koji zadržavaju svoje redovne poslove. Oni djeluju kao rezervne i pomoćne snage za kinesku vojsku, najveću svjetsku, i dostupne su za misije u rasponu od odgovora na prirodne katastrofe i pomaganja u održavanju "društvenog reda" do pružanja podrške tokom rata.

Osnivanje korporativnih brigada naglašava rastuću zabrinutost Pekinga o potencijalnim sukobima u inostranstvu, kao i društvenim nemirima kod kuće, jer ekonomija posustaje, kažu analitičari. Osim toga, ovaj bi potez mogao biti odgovor na pandemiju, ali i napor kineskog lidera Xi Jinpinga da ojača kontrolu Komunističke partije nad društvom, uključujući korporativni sektor.

Suzbijanje društvenih nemira

Nil Tomas , saradnik za kinesku politiku u Centru za kinesku analizu, kaže da bi korporativne milicije koje predvode vojska mogle pomoći Komunističkoj partiji da efikasnije uguši društvene nemire kao što su protesti i štrajkovi zaposlenih. ****

Kina se suočava s brojnim izazovima, s rekordnim padom imovine, rastućom nezaposlenošću mladih i deflatornim pritiscima da spomenemo samo neke. Čini se da se protesti šire kako frustracija raste. Broj radničkih protesta i štrajkova prošle godine se više nego udvostručio u odnosu na 2022. godinu.

Raznolikost kompanija

Većina kompanija koje su do sada najavljivale osnivanje milicija bile su državne kompanije koje su u direktnom vlasništvu centralne ili regionalne vlade.

Ali u decembru, Yili Group, peti najveći svjetski proizvođač mliječnih proizvoda, postao je prva velika kineska kompanija pod privatnom kontrolom u novijoj povijesti koja je osnovala jedinicu Odjela narodnih oružanih snaga. CNN prenosi da lokalna vlada u Hohhotu, gradu u kojem se nalazi kompanija, ima 8,5% vlasničkog udjela.

Nisu objavljene nikakve informacije o veličini snaga ili demografiji onih koji su se pridružili.

Prema kineskom zakonu o vojnoj službi, muški pripadnici milicije bi trebali imati između 18 i 35 godina. Postoji određena fleksibilnost za osobe sa posebnim vještinama. I žene se mogu pridružiti, ali za njih zakon ne predviđa starosnu granicu.

Yilijeva jedinica će biti pod direktnom upravom garnizona Narodne oslobodilačke vojske (PLA) u Unutrašnjoj Mongoliji, oblasti u kojoj se nalazi kompanija, i regionalnog komiteta Komunističke partije.

U septembru je Shanghai Municipal Investment Group, državna kompanija za razvoj i izgradnju nekretnina, osnovala jedinicu Odjela narodnih oružanih snaga. Nadzirao bi ga garnizon PLA u Šangaju, a komandant garnizona Liu Jie rekao je da će milicija pomoći vojsci u zadacima kao što su obezbjeđivanje poslova za demobilisane veterane ili regrutovanje vojnika za vojsku.

Najmanje 14 drugih državnih kompanija učinilo je isto prošle godine, prema CNN analizi izvještaja državnih medija.

Na konferenciji za novinare u oktobru, portparol Ministarstva odbrane rekao je da pokušaj osnivanja milicija u državnim kompanijama služi "jačanju razvoja nacionalne odbrane".

Duga istorija

Kineske milicije datiraju iz 1920-ih, a nakon 1949., kada je partija preuzela kontrolu nad kontinentalnom Kinom, jedinice su bile ugrađene u vlade, škole i preduzeća.

Milicije su ključni dio kineske vojske, koja se sastoji od dvije stalne profesionalne snage: PLA i Narodne oružane policije, koja ima zadatak za unutrašnju sigurnost. Prema zakonu o odbrani zemlje, milicije pružaju podršku PLA.

Historičari navode da je Mao Zedong , kineski revolucionarni vođa, koristio milicije da promovira svoju ličnu agendu i učvrsti vlast. Mao je također proširio sistem milicije kako bi potisnuo i zastrašio ljude koji su se protivili njegovoj radikalnoj politici, dok je razvijao kult ličnosti unutar i izvan stranke.

Zašto sada?

Oživljavanje korporativnih milicija vjerovatno je podstaknuto pandemijom covida-19 i nedavnom krizom u sektoru nekretnina, smatra Timothy Heath , viši istraživač međunarodne odbrane u Rand Corporation. On objašnjava da je pandemija možda potaknula takav potez kako bi se pronašle učinkovitije snage "koje bi mogle pomoći u upravljanju i koordinaciji odgovora na velike nacionalne vanredne situacije".

Višegodišnji pad na tržištu nekretnina izazvao je veliki hipotekarni štrajk. Od 2022. gnjevni kupci stanova u mnogim kineskim gradovima odbijaju da plate svoje hipoteke na nedovršene stanove nakon što su investitori u nedostatku novca odgodili ili odustali od izgradnje.

Posljedice ovoga prelile su se i na finansijski sektor, gdje su neke velike banke propustile svoje investicione proizvode, što je zauzvrat podstaklo demonstracije ljudi koji su izgubili novac.

Ponovno uspostavljanje Odjela za narodne oružane snage također je povezano sa Xijevim većim naporima da obnovi kinesku vojsku, dodao je Heath. Kineski lider nije krio svoj cilj da modernizuje PLA i transformiše ga u borbenu snagu svjetske klase.

Willy Lam , viši saradnik u Jamestown Foundation, kaže da ovo izaziva osjećaj poznat kao déjà vu. "Vidimo oživljavanje Maoovih ključnih slogana - 'narodni rat' i 'organski suživot civilnog i vojnog sektora'."

To bi moglo odražavati želju Pekinga da dodatno pooštri svoju kontrolu nad društvom i stavi zemlju na ratnu osnovu, baš kao što je Mao učinio 1950-ih i 1960-ih.

Dugoročno, Xi bi se mogao pripremati za invaziju na Tajvan, kada će "veći dio Kine biti militariziran", rekao je Lam, dodajući da bi veliki gradovi mogli biti pretvoreni u "militarizirane zone" ili "luke".

Kineski lider je već obećao da je eventualno "ponovno ujedinjenje" ostrva sa kopnom "istorijska neizbježnost". Kineska vladajuća Komunistička partija Tajvan smatra dijelom svoje teritorije, iako ga nikada nije kontrolisala.

"Ako sve više građana postane pripadnici njihove milicije, njihov nacionalistički žar će se navodno povećati", rekao je Lam.