Čović prvo podrži Dodikove namjere, napad na Ustavni sud BiH, a onda postaje lažni spasilac odnosa u BiH
Kada je 18. marta ove godine Klub Hrvata u Domu naroda PS BiH, izuzev Zlatka Miletića, zajedno sa SNSD-om podržao prijedlog Želimira Neškovića (SDS) da se na dnevni red uvrsti Prijedlog Zakona o Ustavnom sudu BiH, uslijedila je tromjesečna paraliza rada ovog doma. Klub Bošnjaka apelovao je da se to ne čini, tvrdeći da se samom raspravom udara na temelje BiH i Ustavnog suda kao čuvara Ustava BiH.
Dragan Čović, kao predsjedavajući Doma naroda, optužio je Klub Bošnjaka za jučerašnji fijasko sa nastavkom sjednice, budući da su Bošnjaci jedinstveno odlučili da ne učestvuju u radu dok je taj zakon na dnevnom redu. Čovićev pokušaj da obezbijedi kvorum tokom jednosatne pauze nije uspio, nakon čega je izjavio da ne zna kako će se situacija dalje odvijati.
Delegatkinja Marina Pendeš (HDZ BiH) izjavila je da će HDZ oboriti taj zakon, ističući da su glasali samo za hitnu proceduru. „Mi smo rekli, ne jednom, nego nekoliko puta, da ćemo glasujući za žurni postupak, nakon toga oboriti taj zakon, da uopće više o tom zakonu nema riječi. Ne znam čemu ta bojazan. Ne može proći Dom naroda. I kad bi u najgorem slučaju prošao, a Hrvati neće glasovati za njega, ne može proći u Zastupničkom domu“, navela je Pendeš.
Ovo nije prvi put da HDZ staje uz SNSD i glasa o nečemu što potkopava državu BiH i njene institucije. U novembru 2021. godine, na prethodnoj sjednici Doma naroda, SNSD je predložio nekoliko zaključaka kojima se tražilo poništenje odluke visokog predstavnika Valentina Inzka o izmjenama Krivičnog zakona BiH, kojim se zabranjuje negiranje genocida. HDZ-ovi delegati, uključujući Čovića, Pendeš i Lidiju Bradaru, glasali su za ove zaključke. Međutim, s obzirom na to da su protiv glasali svi politički predstavnici Bošnjaka, kao i Zlatko Miletić, zaključak nije usvojen bez entitetske većine.
Čović, Pendeš i Bradara glasali su i za zaključak Kluba Srba da je razlog nefunkcionisanja Doma naroda "bespravna odluka visokog predstavnika", a jedan od zaključaka za koje su glasali HDZ-ovci naveo je da je u BiH vođen „građanski rat“ ili „tragični sukob u regionu“.
Nakon te sjednice, Čović se suočio sa brojnim kritikama, uključujući optužbe da je negator genocida. Nekoliko dana kasnije, komentirajući tu situaciju, rekao je: „Nemojte davati nazive zakonima koji ne postoje. U ovoj državi imamo Kazneni zakon BiH. Što se tiče mog ponašanja, nikom baš ništa ne dugujem. Nadam se da više nikad neću biti doveden u poziciju da na takav način odlučujem u Domu naroda. Posljednji put je to da sam dio procesa pomaganja nečemu u Bosni i Hercegovini, a da ovakvu cijenu plaćam. Ti zaključci nisu prošli, niti će proći. Ako je to nekoga povrijedilo, ja se ispričavam“, zaključio je Čović.
Iako je tada pokušao prebaciti krivicu na međunarodnu zajednicu, čini se da je Čović i dalje za pojedine ambasadore "šampion evropskih integracija". Iako je razmijenio vrlo oštre riječi sa američkim ambasadorom Michaelom Murphyjem zbog blokada projekta Južna interkonekcija, jučerašnji sastanak u Mostaru pokazuje da su američki interesi u BiH iznad interesa građana BiH.
