Publikacija o zatočeničkim objektima u BiH temelji se na presudama Haškog tribunala, sudova u Njemačkoj, BiH i Srbiji.
- U vezi sa izvještajem koji je SIPA podnela Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo i odgovorom na poslaničko pitanje Milorada Kojića, u kojima se navodi da je udruženje Tranziciona pravda, odgovornost i sjećanje u BiH (TPOS) sačinilo 230 lažnih izjava o zatočeničkim objektima u BiH, važno je predočiti da su greške otkrivene u toku rada, da su ponovljenim istraživanjem uklonjene i da je objavljena knjiga o logorima u BiH jedan od najboljih dokumentarnih izvora o logorima u vreme oružanih sukoba, navedeno je u petak u saopćenju iz REKOM mreže pomirenja, koje potpisuje koordinatorka mreže i projekta Nataša Kandić.
TPOS i CDTP na inicijativu REKOM mreže pomirenja izdali su knjigu “Logori i druga mjesta zatočenja za vrijeme rata u BiH 1992-1996. godine”.
POREĐENJE PODATAKA
- Knjiga je jedinstvena i po tome što nema podjele na srpske, bošnjačke i hrvatske logore, nego zatočeničke objekte prati hronološki na nivou opštine, od formiranja do zatvaranja, i prema krivičnim djelima koja su sankcionisana međunarodnim humanitarnim pravom. Svaki podatak u knjizi je provjerljiv, uvidom u odgovarajuće sudske presude, rezultate istraživanja i u izvore koji nezavisno potvrđuju te nalaze, ističe se.
- U ljeto 2021. jedan istraživač TPOS-a je prilikom pregleda izjava o zatočeničkim objektima u opštini Doboj i pokušaja da kontaktira neke svedoke radi dodatnih informacija uočio da brojevi mobilnih telefona svjedoka, od kojih je direkorka TPOS-a uzela sporne izjave, nisu dostupni. Provjerom svih brojeva, navedenih u izjavama svjedoka, bivših logoraša pokazalo se da nisu u funkciji. Poređenjem podataka iz izjava, koje je uzela direktorka u svojstvu istraživača, i sudskih činjenica utvrđeno je da jedan broj navedenih zatočeničkih objekata nije postojao, a na terenu se došlo do saznanja da su navodni svjedoci nepostojeće osobe.
U svojstvu koordinatorke regionalnog projekta REKOM mreža pomirenja, u okviru kojeg su TPOS i Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu (CDTP) zajedno provodili nacionalni projekat Mapiranje logora i drugih zatočeničkih objekata u BiH, hitno sam održala sastanak na kojem su učestvovali urednica narativa, istraživači, finansijska menadžerka na nacionalnom projektu i direktorka CDTP-a. Sastanku je prisustvovala i direktorka TPOS-a, koja je odmah dala otkaz, pravdajući se da su je “prevarili ljudi koje je intervjuisala”. Kao metodolog istraživanja, donijela sam odluku da se istraživanje u opštini Doboj ponovi, što su istraživači TPOS-a u roku od osam mjeseci i uradili, mimo svojih mjesečnih obaveza i bez honorara za dodatni rad. U vezi sa lažiranim izjavama, urednica narativa je dala otkaz, ne prihvatajući odgovornost za neprovođenje kontrole nad radom istraživača. Poziciju urednika/koordinatora projekta o zatočeničkim objektima je preuzeo istraživač koji je otkrio lažiranje izjava, navodi Kandić.
Naglašava se da se publikacija o zatočeničkim objektima u BiH, koju su TPOS i CDTP objavili u septembru 2022. godine, pod znakom REKOM mreže pomirenja, temelji na presudama Haškog tribunala, sudova u Njemačkoj, BiH i u Srbiji. Svi podaci o zatočeničkim objektima koji se temelje na terenskom istraživanju potvrđeni su drugim izvorima - brojnim publikacijama, monografijama, izdanjima udruženja logoraša, medijskim prilozima i izvještajima međunarodnih i regionalnih organizacija za ljudska prava, te su javno dostupni i provjerljivi. Metodologija je, kako je sapšteno, u potpunosti poštovana - nema nijednog podatka, dobijenog terenskim istraživanjem, koji nije potvrđen drugim izvorima.
NIJE BILO GREŠAKA
- Projekat REKOM mreže pomirenja finansijski podržavaju National Endowment for Democracy (NED), Evropska komisija, The Rockefeller Brothers Fund i Civil Rights Defenders (CRD), ali odgovornost za iznijete podatke pripada organizacijama kojima su donatori dali povjerenje. Donatori su obavješteni o nastalim problemima, kao i o ispravkama ponovljenim istraživanjem. Osnivač TPOS-a i predsjednik Skupštine te organizacije je detaljno upoznat sa radom TPOS-a i s povjerenjem je u septembru 2022. godine učestvovao u prezentaciji knjige.
Fond za humanitarno pravo kao nosilac regionalnog projekta Regionalna mreža pomirenja, u kojem više od 10 godina učestvuju partnerske organizacije TPOS i CDTP, Dokumenta, Fond za humanitarno pravo Kosovo, Inicijativa mladih za ljudska prava iz Hrvatske i Srbije i Centar za građansko obrazovanje, prolazi finansijsku reviziju Evropske komisije, čiji eksperti pregledaju račune svih partnerskih organizacija i nikada nije bilo grešaka u finansijskom izvještavanju, zaključila je Nataša Kandić.