Robert Fico, premijer Slovačke, i čovjek na koga je danas izvršen atentat u Bratislavi, četvorostruki je šef Vlade ove države.
Fico je rođen 15. septembra 1964. godine u mjesto Topoljčani u Slovačkoj.
Njegov otac, Ljudovit Fico, bio je viljuškar, a majka, Emilie Ficová, radila je u prodavnici cipela. Ima dvoje braće i sestara.
Nakon završene osnovne škole, upisao je lokalnu Gimnaziju u Topoljčani, koju je diplomirao u ljeto 1982.
Te godine upisao se na Pravni fakultet Univerziteta Komenski u Bratislavi, u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Diplomirao je kao doktor pravnog fakulteta 1986. godine na specijalizaciji iz krivičnog prava, a nakon toga je odslužio obaveznu vojnu službu kao pomoćnik vojnog istražitelja.
Kasnije je radio na Institutu za državu i pravo Slovačke akademije nauka, kao i sa Ministarstvom pravde do 1992. godine.
Doktorirao je sa tezom na temu "Smrtna kazna u Čehoslovačkoj", a početkom 1990-ih pohađao je studije na Školi za slavenske i istočnoevropske studije u Londonu pod Masarykovom stipendijom.
Politikom se počeo baviti 1986. godine, kada je postao član Komunističke stranke Čehoslovačke. Prvi put je izabran u parlament 1992. godine (dok je bio u Čehoslovačkoj), a kasnije je imenovan u Savjet Evrope.
Na izborima 1998. na kojima je pala vlada Vladimira Mečiara, Fico je dobio najveći broj preferencijalnih glasova među svojim stranačkim kolegama. 1999. godine formirao je Stranku demokratije (Smer) i na njenom čelu je od osnivanja.
Policija ga odmah uhapsila: Ovo je osumnjičeni za atentat na slovačkog premijera?
Nakon pobjede na parlamentarnim izborima 2006. godine, došao je na vlast imenovanjem za premijera, a tu dužnost obnašao je do 2010. godine.
Za premijera je imenovan ponovo 2012. godine, nakon što je izglasano nepovjerenje vladi Ivete Radičove. Smer je tada ostvario ubjedljivu pobjedu na izborima, jer je sa 83 mandata imao apsolutnu većinu u parlamentu.
- godine, Fico se kandidovao za predsjednika Slovačke, ali je poražen od Andreja Kiske u drugom krugtu glasanja, koje je održano 2014. godine.
Na premijerskoj funkciji je ostao do 15. marta 2018. godine, kada je podnio ostavku, nakon političke krize koja je uslijedila nakon ubistva novinara Jana Kuciaka i njegove vjerenice Martine Kušnirove.
Kuciak je bio istraživački novinar koji je radio na otkrivanju navodne porezne prevare koju su počinili poslovni ljudi visokog profila povezani s političkim strankama poput Smera.
Fico i njegova stranka optuženi su za raširenu korupciju, što je omogućilo izbornu pobjedu antikorupcijske stranke OLANO 2020. To su bili prvi izbori koje je Smer izgubio u skoro 15 godina.
Nakon što je nova vlada pod vodstvom OLANO-a izvršila velike kadrovske promjene u policiji I pravosuđu, članovi Smera iznenada su se suočili s ozbiljnim optužbama za korupciju i formiranje kriminalnih skupina unutar državnih struktura, a mediji su prenosili da iza toga stoji, pored ostalih, upravo Robert Fico.
Međutim, optužbe su kasnije odbačene jer nije bilo dovoljno dokaza.
Nakon toga, Fico se ponovo vraća u politički život.
U aktuelni premijerski mandat, četvrti po redu, izabran je 25. oktobra 2023. godine, kada mu je Zuzana Čaputova, predala palicu izvršne vlasti, iako je njegova stranka Smer, na izborima osvojila svega 23 odsto glasova.
Ono po čemu je ostao poznat, bili su svakako njegovi nastupi u predizbornoj kampanji u kojima se žestoko protivio politici Evropske unije.
"Stvarno mi se ne sviđa što EU nema svoj stav po nekim pitanjima i što je vuku SAD", govorio je Fico.
"Ako pobijedim na izborima, Slovačka će zaustaviti isporuku naoružanja Ukrajini", rekao je Fico tokom predizborne kampanje prošle godine, što je našlo na oštre poruke Zapada da ga onemogući da formira novu Slovačku vladu.
Ficoova vlada je glatko odbila da se pridruži koaliciji od oko 20 država na čelu sa Češkom u nabavci vojne pomoći za Ukrajinu.
