Prema otvorenom priznanju političkog vrha Srbije, ali i Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska, poznato je da su brojni lobisti nastojali utjecati na odluke Interpola u Lyonu kako bi spriječili raspisivanje potjernice koju je zatražilo bh. pravosuđe. Iako nije potpuno jasno da li su ta lobiranja imala konkretne učinke, činjenica je da podrška Srbije, kao i Mađarske i Rusije, Dodiku nije iznenađenje, s obzirom na ranije političke stavove.
S druge strane, prema informacijama do kojih smo došli, iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini upućivani su neformalni pozivi prema Interpolu, pokušavajući predstaviti širu političku sliku i ukazati na moguće političke posljedice pokretanja procesa protiv Dodika, te implikacije koje bi njegovo hapšenje moglo izazvati. Iako ovi pozivi nisu bili službeni, jasno su pokazivali želju za razjašnjavanjem političkog konteksta.
Iako nije bilo uključeno ime ambasadora Luigia Sorece, vjeruje se da je jedan visoko pozicionirani član Delegacije EU, s dugogodišnjim iskustvom u političkim pregovorima, bio odgovoran za ove aktivnosti. Ovaj pristup u potpunosti je u skladu s porukama koje je nedavno tijekom posjete BiH poslao Gert Jan Koopman, generalni direktor Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju. Poruke su se fokusirale na deeskalaciju situacije, sugerirajući da Dodik ima mogućnost pregovaranja, ali uz uvjet povlačenja svojih odluka, kao i odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
U suštini, međunarodna zajednica poručuje da nema širokog konsenzusa za Dodikovo hapšenje i da je sve u rukama domaćih institucija.
