U toj novoj Trojki, koju bi predvodili Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Semir Efendić ovaj prvi ne bi imao glavnu riječ.
Mjesec dana nakon izbora tržište na sarajevskoj političkoj berzi je veoma živo. Kako sada stvari stoje političke dionice na tom tržištu su pale strankama Narod i prvada (NiP) i Demokratskoj fronti (DF), dok je veliki skok zabilježila Strankaza Bosnu i Herecgovinu (SzaBiH) i Strankademokratske akcije (SDA).
ČENGIĆEVI PULENI
Uporedo stranka Snaga naroda, koje je u koaliciji sa strankamaTrojke, nakon slabih rezultata dobila je ozbiljan ukor od strane Američke ambasade, čime je rejtin ove stranke dodatno opao. Lider ove porodične stranke Ramo Isak je „podvio rep“ pred ambasadorom, brzo je prodao porodičnu firmu, ali nema sumnje da je postao balasat aktuelnoj vlasti.
Također neriješeni računi između američkog ambasadora Micahela Muprhay i predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Iztebegovića osim što zagorčavaju pobjedu ove stranke utječu i na padrejtinga ove stranke.
Socijal demokratska partija (SDP) je doživjela nekoliko teških udaraca na lokalnim izborima, a najteži je poraz u zavičaju njenog predsjednika Nermina Nikšića, gdje polahko ova stranka odumire u općinama doline Neretve.
Tako da situacija pred opće izbore uopćenije ružičasta kako za poziciju (Trojka) tako ni za opoziciju koju predvodi SDA.
To je procjenio lider SBB-a Fahrudin Radončić koji je najavio povratak svoje stranke na političku scenu, nakon što je apstinirala od lokalnih izbora u svim općinama osim u Brčkom.
Zato će magična političkakrilatica i za naredne izbore biti „koalicioni kapacitet“ među polariziranim koalicinom blokovima. Tu krilaticu su u svojim javnim nastupima u posljednje vrijeme jednako potencirala Izetbegović kao i Radončić.
Zato su veoma zanimljive tvrdnje sarajevskih kuloara da je predsjednik S za BiH Semir Efendić imao nekoliko susreta nakon ostvarenog dobrog rezultata ove stranke na lokalnim izborima. On je samohavlisavo ustvrdio da je njegova stranka zaustavila uspon NiP-a, te da ne želi Denisa Zvizdića i Aljošu Čamparu u svojim redovima, kako su tvrdili kuloari.
Ali se zato Efendić još ne izjašnjava da li se njegova stranka namjerava fuzionirati sa strankom Nermina Ogreševića (NESS). Navodno su njih dvojica imali već nekoliko sastanaka na tu temu i navodno su voljni da to i zvanično učine do narednih izbora.
Nekoliko je faktora koji ukazuju da bi moglo doći do fuzioniranja ove dvije stranke. Prvo, oni su već imali neke koalicione sporazume na Općim izborima, kada su odigrali ulogu Bakirovih „trojanskih konja“ u opozicionom bloku stranka. Ali ključni vezivni faktor je što je iza osnivanja ovih stranaka stajao Hasan Čengić. Njegov politički puleni su bili Rifat Hozanovića Hozan, siva eminencija NESS-a, i Efendić.
BITKA ZA KOALICIONI KAPACITET
Takva jedna stranka, koja je očito u zamahu, ima velike izglede na upsjeh na predstojećim izborima. Prije svega ona bi mogla popuniti prostor koji joj se otvara na političkoj sceni usljed pomora stranka tzv. SDA-ovih derivata. Očekivalo se da će taj prostor popuniti stranka Šemsudina Mehmedović (Naprijed), što senije desilo.
Jeste priživio Fuad Kasumović jer je zadržao za sebe funkciju gradonačelnika Zenice, ali nije preživjela njegova stranka. Vjerovatno je vispreni Kasumović uspio istrgovati svoju pobjedu zahvaljujući glasovima zeničkih Hrvata, i podrškom stranke Rame Isaka. Ali te adute više Kasumović neće moći koristiti u izbornim utrkama.
Partija demokstarske akcije (PDA), koju vodi Elzina Pirić, još se nije ugasila. Ali poslije smrti njenog osnivača Mirsada Kukića Kuke jasno je da ona nema budućnost.
Pošto na ove birače odumrlih stranaka računa i Radončićeva stranka SBB, to mogla biti i jedina prepreka toj novoj ujedinjenoj stranci SzaBiH i NESS dapostane jedna od tri najjače bošnjačke stranke.
S obzirom da se Efendić ponio kao jedan od najambicioznijih političara druge generacije, nema sumnje da bi on ostao i lider te stranke. On je, pak, u vrlo dobrim odnosima sa Željkom Komšićem koga je podržao za člana Predsjedništva BiH. Osim toga obojica su sljedbenici unitarističke politike koju je vodio Haris Silajdžić.
Tako da u toj novoj Trojki, koju bi predvodili Izetbegović, Komšić i Efendić ovaj prvi ne bi imao glavnu riječ.
A nakon što se razigraju utakmice koje su već počele u SDP-u i NiP-u, gdje bi moglo doći do velikih kadrovskih promjena u ovim strankama, pitanje „koalicionog kapiciteta“ će još više dobiti na snazi.
Tada bi Komšić mogao „promjeniti ćurak“ i prikloniti se ljevici jer već ima veliki pritisak u vrhu svoje stranke da se distancira od SDA. Za sada je veći izgled da bi se i Efendić poveo za njim, nego da ostane vjeran Izetbegoviću. Kao što se Silajdžić poveo za Zlatkom Lagumdžijom, a okrenuo leđa Aliji Izetbegoviću u vrijeme formiranja koalicije Alijanse za promjene.
Koliko god, za očekivati je dramatično preslagivanje sarajevske poltičke scene za naredne izbore.
