Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je presudu koja će imati dalekosežne političke posljedice – amandmani visokog predstavnika Christiana Schmidta na Ustav Federacije BiH i Izborni zakon BiH, doneseni 2. oktobra 2022. godine, proglašeni su diskriminirajućima prema Ostalima.
Ova presuda, koja dolazi nakon predmeta "Albin Zuhrić i drugi", izazvala je snažne reakcije, a posebno su izazvane podjele među članovima Ustavnog suda. Protiv ove kontroverzne odluke glasali su Valerija Galić i Marin Vukoja, koji su se očito usprotivili utvrđivanju diskriminacije.
Prema presudi, Schmidtovi amandmani, koji su imali za cilj političku stabilizaciju Federacije BiH, stvorili su neprihvatljivu prepreku za Ostale, čime im je onemogućeno pravo da predlažu kandidate za (pot)predsjednika Federacije BiH. Ovo je odluka koja ne samo da izaziva pravnu, već i duboku političku krizu, jer potvrđuje da su Schmidtove mjere, koje su bile zamišljene kao kompromis za političku ravnotežu, zapravo dovele do daljnje marginalizacije jednog segmenta bh. društva.
Odluka Ustavnog suda BiH nije samo pravni dokument; ona je signal političke borbe koja traje već godinama. U trenutku kada političari iz svih bh. naroda nastoje ostvariti ravnotežu moći, ovakve presude postavljaju jasnu granicu između političkih interesa i prava građana. Mnogi smatraju da je ova odluka povijesna jer na površinu iznosi duboko ukorijenjenu političku nejednakost koja nikako ne može biti prepoznata kao "normalna" u modernoj demokraciji.
Nakon ove presude, postavlja se pitanje – koliko će biti snažno političko protivljenje visokog predstavnika koji je godinama bio u epicentru političkih odluka BiH? Da li će Schmidt kao autor ovih amandmana i dalje nesmetano nametati zakone koji se protive volji naroda, ili će BiH konačno preuzeti odgovornost za svoje ustavne promjene, bez vanjskih pritisaka?
Odluka Ustavnog suda je više od pravne presude – ona je poziv na preispitivanje politike u BiH, poziv na redefiniranje prava svih njenih građana.
