U Minhenu je prije dva dana počela 60. sigurnosna konferencija odnosno vodeći svjetski forum za debatu o međunarodnoj sigurnosnoj politici.
Tokom tri dana konferencije, u hotelu Bajerišer Hof, oko 50 šefova država i vojnih zvaničnika će razgovarati o najvećim izazovima vanjske i sigurnosne politike, kako bi se doprinijelo mirnom rješavanju sukoba.
Među najvišim zvaničnicima koji učestvuju na ovoj konferenciji su zasigurno njemački kancelar Olaf Scholz, potpredsjednica SAD-a Kamala Harris i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ono što će biti jedan od važnijih momenata na konferenciji jeste prisustvo izraelskog predsjednika Isak Herzog i palestinskog premijera Mohammad Shtayyeh.
Rusija i Iran, koji podržavaju Hute i protuizraelski Hezbollah u Libanonu, nisu pozvani jer, po riječima organizatora, nisu pokazali da im je istinski stalo do pregovora.
Guterres: Svijet se suočava s egzistencijalnim izazovima
Neformalno je pravilo konferencije, koja se održava 60. put, “uključite se i razgovarajte jedni s drugima".
Prije svega će se govoriti o stabilnosti NATO, te o tome šta će se desiti ako bi SAD kao najvažnija država-članica vezala vojnu pomoć uz plaćanje NATO članstva što je Donald Tramp spomenuo prije nekoliko dana. Toliko se žučno raspravljalo o ovom pitanju da su se javili prijedlozi o formiranju organizacija bez SAD-a, ali su pojedini političari skrenuli pažnju da bi to bilo protiv svih potpisanih sporazuma.
Osim stabilnosti NATO, tema konferencije biće i nivo izdvajanja za odbranu pojedinih država-članica NATO.
Doći će na red i pitanje samostalnije evropske odbrambene politike. Postoji konsenzus da Evropa mora da učini više na poboljšanju sopstvene odbrambene sposobnosti, nezavisno od ishoda izbora u SAD. Postoje, međutim, različite ideje o tome kako bi to trebalo da izgleda.
O politici će se raspravljati na javnim diskusijama na Minhenskoj konferenciji, ali politika se vodi i na gornjim spratovima hotela, nedostupnim za javnost. Biće održani brojni bilateralni susreti, a oni ponekad čak liče na politički spid-dejting.
„Ne možete ni da zamislite koliko smo opravdanih zahtjeva morali da odbijemo zbog nedostatka prostora“, kaže Hojzgen. On i pored toga ne želi da konferenciju preseli na neko drugo, veće mesto, jer u hotelu „Bajerišer hof“ su, kaže, upravo zbog prostornog ograničenja svi prisiljeni da međusobno razgovaraju. Na kraju krajeva, i moto konferencije glasi: „Dijalogom do mira“ (Peace through dialogue).
Generalno u fokusu sva tri dana bit će dva ključna ratna žarišta - ruska invazija na Ukrajinu i rat između Izraela i Hamasa.
Glavni sekretar UN-a Antonio Guterres je rekao da nikako nema opravdanja u napadu Hamasa na Izrael, ali ni nikakvog opravdanja u pokolju palestinskih civila u izraelskom vojnom odgovoru. Rekao je i da živimo u vremenu velike nesigurnosti, gdje države rade što hoće, i u tom smislu je istaknuo i rastuću umjetnu inteligenciju te da je jedini način da se sve članice Ujedinjenih naroda vrate povelji UN-a, da jedino tako može vladati mir.
Na konferenciji su Evropljani izrazili zabrinutost što je i dalje 60 milijardi dolara blokirano u Kongresu, i vjerovatno će mnogi iskoristiti upravo ovu konferenciju za lobiranje da se ta sredstva odblokiraju.
Bećirović na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji
Ekonomija ukrajinskih partnera je 25 puta jača od ruske, a ovu razliku treba učiniti još opipljivijom kako bi se pobjedila Rusija, izjavio je na konferenciji ministar vanjskih poslova Velike Britanije Dejvid Kameron: „Pogledajte šta imaju saveznici Ukrajine. Ako saberete naše ekonomije, mi premašujemo Rusku Federaciju 25 puta. Imamo priliku da pružimo Ukrajini diplomatsku, vojnu, ekonomsku i moralnu podršku. Samo treba da uzmemo ovu razliku u obzir“. Kameron je naveo da je Britanija lider u pružanju podrške Ukrajini, jer je London prvi obezbjedio Kijevu sisteme naoružanja i nove sigurnosne garancije.
U Minhenu je snažno odjeknula vijest o smrti opozicionog ruskog političara Alekseja Navalnog. Navaljni je služio kaznu zatvora od 30 godina, a bio je poznat kao oštar kritičar Kremlja.
Njegova supruga, Julija Navaljnaja je izjavila na konferenciji da će ruske vlasti odgovarati za smrt njenog supruga, ukoliko se ispostavi da je vijest o smrti Alekseja Navaljnog tačna. Ona je u obraćanju na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji istakla da „niko ne treba da vjeruje” ruskoj vladi jer, kako je rekla, ruska vlada „stalno laže”, prenosi „Njujork tajms”. „Oni će biti izvedeni pred lice pravde, a taj dan će uskoro doći”, poručila je Navaljnaja. Dodala je da je došla na ovu konferenciju jer bi to uradio njen muž. „Željela bih da pozovem međunarodnu zajednicu, sve ljude na svijetu, da se udružimo i da se borimo protiv ovog zla. Trebalo bi da se borimo protiv ovog užasnog režima u Rusiji”, rekla je Navaljnaja, javlja Tanjug. Obraćanje supruge ruskog opozicionara nije bilo unaprijed planirano, navodi američki list i dodaje da je Navaljnaja dobila stojeće ovacije.
Druga velika međunarodna pitanja takođe će biti predstavljena na konferenciji, kao što su sukobi na Rogu Afrike koji povećavaju nesigurnost hrane i raseljavaju milione, te odnosi između Zapada i Kine.
Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji prisustvuju članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović, predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.
Komšić se već sastao sa premijerom Kosova Albinom Kurtijem. Osvrnuli su se na sigurnosne izazove u regionu, posebno u pogledu ubrzanog naoružavanja pojedinih država regiona.
Drugi član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, kao uvodničar, govorit će na panel-diskusiji „Proširenje u službi zaštite: uklanjanje sivih zona u evropskom susjedstvu“.
