U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu (UNSA) danas su predstavljeni rezultati istraživanja o finansijskoj pismenosti stanovnika Bosne i Hercegovine. Istraživanje je proveo Ekonomski fakultet UNSA.
Profesorica ovog fakulteta Azra Zaimović je napomenula da finansijska pismenost podrazumijeva vođenje računa o budžetu, odgovornoj potrošnji, odgovornom zaduživanju i o onome što je kod nas posebno zapostavljeno - donošenju odluka o investiranju.
"Naše stanovništvo vrlo malo investira, vrlo malo štedi, jako slabo dugoročno razmišlja. Svega 35 posto odraslih tvrdi da pravi dugoročne planove. Posljedica toga je vrlo slabo penziono planiranje", dodaje.
Kao one s niskim stepenom finansijske pismenosti i finansijske otpornosti je istakla osobe s osnovnim obrazovanjem i niže od toga, osobe iz domaćinstava s niskim prihodom (2022., kada je istraživanje provedeno, riječ je o domaćinstvima s prihodom do 1.500 KM), nezaposlene, među kojima je dosta žena, te osobe koje nemaju pristup internetu. Prema riječima Zaimović, značajan je postotak onih koji nemaju pristup internetu, iako je to danas skoro pa nezamislivo.
Istraživanjem je utvrđeno i to, kako je ukazala, da 78 posto odraslih ima štedni ili tekući račun dok 21 posto nema ni štedni, ni tekući račun. Istakla je to da situaciju dodatno komplicira to što dvostruko više žena nema ni tekući, ni štedni račun.
Na novinarsko pitanje kako štediti ako su prihodi niski, Zaimović je odgovorila da je štednja stvar stava i opredjeljenja, a ne nužno toliko stvar visine prihoda. Detaljnije je obrazložila svoj odgovor.
"Jednostavno nije razvijena kultura investiranja. Postoje brojni ograničavajući faktori - tržište kapitala nam je slabo razvijeno. Prošli smo kroz privatizaciju kojom se nije pomoglo razvoju tržišta kapitala. Tako da je tržište kapitala nastalo na osnovama koje nisu prirodne. Ne postoji perspektiva dugoročnog planiranja. Dakle, šta će biti za 10-20 godina. O tome kako će se živjeti od penzije se razmišlja tek 10 godina prije penzionisanja, što je jako kasno. To je nešto o čemu treba razmišljati s 25-30 godina, kada se osamostalimo i počnemo zarađivati", sugerirala je.
Potrebno je, kako dodaje, odvajati određena sredstva koja uopće ne moraju biti velika, ulaganjem na domaćem ili stranom tržištu kapitala ili nekim drugim oblikom investiranja.
