POJAČAVANJE mirovnih snaga NATO-a počelo je na Kosovu nakon prošlosedmičnih nemira na sjeveru zemlje, saopštio je savez.
Nasilje se razbuktalo nakon što su kosovske vlasti na pozicije u sjevernim općinama postavile etnički albanske gradonačelnike koji su izabrani uz izlaznost od tek 3.5 posto jer su Srbi koji čine većinu u regiji bojkotovali lokalne izbore.
U sukobima je povrijeđeno 30 članova NATO-ovih mirovnih snaga poznatih kao KFOR i 52 srpska demonstranta. "Oko 500 vojnika iz turske 65. mehanizovane pješadijske brigade činit će najveći dio pojačanja", tvitala je glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu.
Kao odgovor na krizu NATO je odlučio poslati 700 dodatnih mirovnjaka na Kosovo pojačavajući kontingent od 4000 članova, a glavni sekretar saveza Jens Stoltenberg u četvrtak je rekao da je spreman poslati još.
"NATO će biti na oprezu. Bit ćemo tamo da osiguramo sigurno okruženje, ali i da smirimo i umanjimo tenzije", rekao je novinarima tokom sastanka NATO-ovih ministara vanjskih poslova u Oslu.
Anketa: 11 posto Srba bi se borilo za Kosovo
Istraživanje Demostata provedeno u Srbiji od 24. aprila do 4. maja, u kojem je sudjelovalo 1600 ispitanika, pokazuje da je većina građana Srbije protiv bilo kakvog sukoba na Kosovu. Istraživanje je provedeno prije posljednjih ispada.
Prema istraživanju, za Kosovo bi se borilo 11 posto ispitanih, dok je njih 65 posto protiv bilo kakvog sukoba na Kosovu,
22 posto ispitanih vidi Rusiju kao podršku Srbiji, a 20 posto njih u toj ulozi vidi Europsku uniju. Ako je u pitanju odnos prema Istoku i Zapadu, 30 posto ispitanika je za Rusiju i Kinu, a 35 posto za EU, Sjedinjene Američke Države i skandinavske zemlje.
Kad bi se, pak, referendum o članstvu u Europskoj uniji održavao sutra, postotak za i protiv je isti – 33 posto.
