Predsjedništvo ima 90 dana da imenuje novi saziv Komisije...
Objavom nove odluke u Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, na snagu su stupile izmjene koje iz temelja mijenjaju način rada Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Odluku je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo na sjednici održanoj 12. januara, čime je formalno okončan dugogodišnji institucionalni zastoj u radu ovog tijela.
Suština odluke ogleda se u dvije ključne promjene. Prva se odnosi na ponovno uključivanje stranih članova u proces donošenja odluka, dok druga podrazumijeva ukidanje prava veta, odnosno obaveze konsenzusa domaćih članova, što je godinama onemogućavalo funkcionisanje Komisije.
Prema važećim pravilima, Komisija će ponovo imati pet članova: dva iz Federacije Bosne i Hercegovine, jednog iz Republike Srpske te dva međunarodna člana koje imenuje generalni direktor UNESCO. Umjesto dosadašnjeg modela odlučivanja konsenzusom, odluke će se donositi prostom većinom ukupnog broja članova, odnosno sa tri od pet glasova. Takve odluke bit će konačne, bez mogućnosti žalbe, ali će postojati opcija pokretanja upravnog spora pred Sud Bosne i Hercegovine.
Odlukom je propisano i da članove Komisije imenuje Predsjedništvo BiH na mandat od pet godina, bez provođenja javnog konkursa. Također, uveden je rok od 90 dana od stupanja odluke na snagu, u kojem Predsjedništvo mora imenovati novi saziv, čime automatski prestaje mandat članovima imenovanim 2021. godine.
Na ovaj način ukinuta je praksa uspostavljena 2016. i 2017. godine, kada su tadašnji članovi Predsjedništva BiH – Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić – izmijenili pravila rada Komisije i uveli obavezni konsenzus tri domaća člana. Taj model je u praksi doveo do potpune blokade i obesmišljavanja uloge međunarodnih članova.
Na to je ranije ukazao i aktuelni član Komisije Faruk Kapidžić, koji je naveo da strani članovi prema Dejtonskom sporazumu nikada formalno nisu bili isključeni, ali su zbog nametnutog pravila o konsenzusu postali bez stvarnog utjecaja. Nova odluka, kako se ocjenjuje, vraća ravnotežu odlučivanja na cijelo petočlano tijelo.
Usvajanje odluke bilo je praćeno snažnim političkim i pravnim raspravama. Odluka je donesena glasovima Denis Bećirović i Željko Komšić, iako je Sekretarijat Predsjedništva BiH tvrdio da je riječ o pitanju vanjske politike koje zahtijeva konsenzus. Takvo tumačenje osporili su pravni stručnjaci.
Bivši sudija Milan Blagojević ranije je naglasio: „To nije pitanje spoljne politike, već pitanje organizacije i funkcionisanja unutrašnje institucije BiH. Aneks VIII je jedini pravni izvor za ovu komisiju i njime nije propisano da je imenovanje inostranih članova pitanje vanjske politike,“ čime je, kako je naveo, potvrđena pravna utemeljenost odluke donesene preglasavanjem.
Odluku je potpisao predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić nakon što je zatražio mišljenje Ured visokog predstavnika. Kako OHR u zakonskom roku od 15 dana nije iskazao protivljenje, takozvana „šutnja administracije“ protumačena je kao saglasnost, nakon čega je odluka objavljena u Službenom glasniku.
Iako je pravni okvir sada jasan, pred Predsjedništvom BiH ostaje izazov provođenja odluke u praksi. Ključni naredni korak bit će osiguravanje nominacija dva međunarodna člana od strane UNESCO-a, a u slučaju zastoja ne isključuje se ni mogućnost dodatne intervencije OHR-a kako bi Komisija konačno mogla u punom kapacitetu štititi kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine.
