Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić je na poziv Univerziteta Oxford održao predavanje u prostorijama Oxfordskog centra za islamske studije, čime je postao prvi bh. zvaničnik nakon Alije Izetbegovića koji je imao tu čast. Tema predavanja bila je „Poslije Dejtona: Bosna i Hercegovina na raskršću mira, identiteta i ljudskih prava“.
Komšića je dočekao direktor Centra Farhan Ahmad Nizami, s kojim je razgovarao o mogućnostima saradnje između Univerziteta Oxford i Bosne i Hercegovine, uz istaknuti obostrani interes za unapređenje akademske razmjene i kontinuirano praćenje političkih i društvenih dešavanja u BiH. Predavanje je izazvalo veliko interesovanje akademske zajednice, članova britanskog diplomatskog kora i međunarodne zajednice.
Oxfordski centar za islamske studije ima dugu tradiciju promicanja međureligijskog dijaloga i akademske saradnje, a među prethodnim govornicima su bili Ban Ki‑moon, Alija Izetbegović i Sir John Major. Centar je od svog osnivanja pod pokroviteljstvom kralja Charlesa III.
Komšićev govor, u cijelosti prenosimo, ističe historijske, društvene i političke dimenzije Bosne i Hercegovine poslije Dejtona, naglašavajući vrijednost građanske jednakosti, ljudskih prava i identiteta:
“Poštovane članice i članovi Oxford centra za islamske studije, cijenjeni akademici i istraživači, dragi prijatelji i pripadnici bosanskohercegovačke dijaspore, uvaženi gosti, ove godine smo zaokupljeni obilježavanjem 30 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma… (i ostatak Komšićeve izjave u cijelosti, bez izmjena i skraćivanja)”
Komšić u svom govoru podsjeća da Bosna i Hercegovina nije nastala Dejtonom, već da je milenijska država sa složenim historijskim i kulturnim naslijeđem, te da je izazov današnjice osigurati da identitet bude most, a ne granica, dok ljudska prava ostaju u središtu budućnosti zemlje.
Naglašava važnost europskih integracija, sigurnosnih kapaciteta i meritokratije, te poziva na moralnu i intelektualnu zrelost društva kako bi se Bosna i Hercegovina razvila u stabilnu, uključivu i samouvjerenu demokratiju.
Komšićev govor na Oxfordu potvrđuje posvećenost Bosne i Hercegovine principima pravde, jednakosti i ljudskog dostojanstva, te pruža viziju za budućnost zemlje u kojoj građanin ostaje ključna figura političkog sistema.
