Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik stranke Narod i Pravda, održao je danas konferenciju za novinare povodom kako on kaže aktuelnih izazova s kojima se BiH suočava u vezi s očuvanjem vladavine prava i integriteta državnih institucija.
Govoreći o prijetnjama po stabilnost države, Konaković je otvoreno optužio strane obavještajne i političke interese za uplitanje u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine, pri čemu je posebno istakao aktivnosti Kontraobavještajne službe Jugoslavije (KOS) koja, prema njegovim riječima, još uvijek djeluje putem domaćih agenata.
Konferencija je započela osvrtom na sinoćnji teroristički napad u Bosanskoj Krupi, koji je ministar Konaković nazvao direktnim napadom na bh. institucije. Premda je odbio ulaziti u detalje incidenta, naglasio je da ovakvi napadi predstavljaju samo dio šire strategije rušenja suvereniteta BiH, pri čemu je aktere ove destabilizacije identificirao kao „neprijatelje države“ i spomenuo režim predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, kao ključnog igrača. „Iako Vučić verbalno podržava suverenitet BiH, njegova djela pokazuju drugačije namjere,“ izjavio je Konaković, optužujući srpske političke aktere za strateške aktivnosti usmjerene na podrivanje državnih institucija poput Ustavnog suda BiH, OHR-a i Suda BiH.
Konaković je detaljno opisao obrasce djelovanja koje vidi kao pokušaj ugrožavanja nezavisnosti ključnih pravosudnih i regulatornih tijela BiH. Naveo je da blokade iz Republike Srpske predstavljaju centralnu osovinu pritiska na Ustavni sud BiH, napominjući da su izmjene poslovnika Ustavnog suda omogućile djelomičnu blokadu na ovu instituciju. „Linije napada su jasno definisane, a blokade iz RS-a na izmjene poslovnika Ustavnog suda nisu slučajne“, izjavio je Konaković, povezujući ove aktivnosti s napadima na vladavinu prava u BiH. Također, istakao je da ignorisanje odluka Ustavnog suda i sporazuma iz Daytona predstavlja „namjernu i orkestriranu kampanju“ usmjerenu ka podrivanju BiH kao funkcionalne države.
Kada je riječ o lokalnim političkim akterima, Konaković je naveo da Vučićeva strategija destabilizacije BiH nije ograničena na podršku koja dolazi isključivo iz RS-a, već uključuje i „saradnike“ iz, kako je naveo, „probosanskih redova“. Pritom je otvoreno spomenuo Aleksandra Vulina, direktora Bezbednosno-informativne agencije (BIA) Srbije, kao jednog od glasnih zagovornika podrivanja bh. suvereniteta, tvrdeći da njegove izjave i politika uživaju podršku pojedinih političara i u Federaciji BiH. Ovi su se, prema Konakovićevim riječima, udružili u sinhroniziranu mrežu koja, manipulacijama i lažima, pokušava prikazati vlast u BiH kao nemoćnu. „Služeći se politikantskim argumentima, ovi pomagači šire lažne tvrdnje o tome kako će Dodik i Čović, izborom Marina Vukoje u Ustavni sud, preuzeti kontrolu nad njim“, rekao je Konaković, odbacujući tvrdnje koje vidi kao dio kampanje dezinformacija.
Konaković je također podsjetio na važnost imenovanja Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH, naglasivši da su laži o njegovoj ulozi pale u vodu. Osvrnuo se na brojne sudske presude koje su uslijedile nakon njegovog izbora, među kojima su bile i one koje su suspendovale Dodikov izborni zakon RS-a te presude koje tretiraju pitanja državne imovine i obrazovanja u RS-u. Ovi su presedani, prema riječima ministra, dodatni dokaz o važnosti funkcionalnosti institucija Ustavnog suda za zaštitu suvereniteta BiH. Također je naglasio da je „svjesna opstrukcija imenovanja Vukoje“ pokušaj blokade budućih imenovanja i normalnog funkcioniranja Suda.
U svom govoru, Konaković je naznačio da neprestane napade doživljava kao dio većeg koordinisanog napora između obavještajnih i paraobavještajnih sistema SNSD-a i SDA. „Kombinacija domaćih izdajnika i srpskih obavještajnih krugova predstavlja ključni element destabilizacije,“ izjavio je, dodavši da je KOS ostavio svoj uticaj kroz mreže koje su i dalje prisutne u Bosni i Hercegovini. Ministar je dalje otkrio da postoje imena određenih političkih aktera za koje se smatra da su povezani s KOS-om, a koji, prema njegovim riječima, i danas nastavljaju djelovati u skladu s interesima koji su u suprotnosti s interesima BiH.
Konaković je nastavio razotkrivati veze između srpskih obavještajnih struktura i, kako ih je nazvao, „domaćih klovnova, populista i galamdžija“ – aludirajući na određene lokalne političare i javne ličnosti koje, kako tvrdi, podrivaju BiH kroz saradnju sa stranim obavještajnim mrežama. Među imenima koja je spomenuo našli su se Begić, Mešalić, Zahiragić i drugi, koje je optužio za „izvikivanje parola“ koje štete državi i idu na ruku velikosrpskim interesima.
Poseban naglasak dao je i ulozi Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini, navodeći da OHR predstavlja važan oslonac za očuvanje mira i stabilnosti u zemlji. Konaković je ocijenio da visoki predstavnik trenutno pokazuje visoku razinu angažmana i odlučnosti, uprkos određenim greškama, koje su, prema njegovim riječima, bile neizbježne. Iako je naveo tri sporne odluke visokog predstavnika, uključujući izmjenu izbornih pravila, izjave o Aliji Izetbegoviću i miješanje u slučaj Kovačević, Konaković je naglasio da te greške nisu dovoljan razlog za rušenje OHR-a, a poručio je da svaka kritika i neslaganje s OHR-ovim politikama ne smiju prerasti u opasne zahtjeve za njegovim ukidanjem.
Konferenciju je zaključio pozivom na jedinstvo i veće zalaganje za očuvanje institucija BiH, naglašavajući da politička stabilnost zemlje ovisi o odlučnom odgovoru na destabilizirajuće aktivnosti i njihove protagoniste.
