Vlast u Prištini smatra da je tranzicija Kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS) u vojsku „prirodan i nepovratan proces“, dok u Beogradu tvrde da se time krši Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a koja je formalno okončala sukob 1998–1999. godine.
S porastom napetosti u regionu, Kosovo je ovih dana dobilo 50 oklopnih vozila Hamvee, visoko mobilnih višenamjenskih točkaša kupljenih u Sjedinjenim Američkim Državama, koja će postati jezgra novog vojnog arsenala Prištine.
Ambasada SAD-a u Prištini saopćila je da će Kosovo „koristeći vlastite obrambene resurse osposobiti ova vozila za punu operativnu sposobnost“, naglašavajući „zajedničko opredjeljenje da osnaže kapacitete KBS-a i učvrste sigurnost obje naše zemlje“. Hamvee vozila, koja već posjeduju mogućnost postavljanja bacača granata i teških mitraljeza, te stanicu za daljinsko upravljanje vatrom, ranije su dva puta donirana i Oružanim snagama BiH.
U Srbiji ovaj potez doživljavaju kao kršenje svih ranijih sporazuma. Predsjednik Aleksandar Vučić ranije je otvoreno optužio Prištinu i zapadne sile da „prekoračuju dozvoljeno“ i da ovim korakom destabiliziraju region. Na inicijativu Srbije, Vijeće sigurnosti UN-a se bavilo formiranjem kosovske vojske, ali do danas nije zauzelo jasan stav. Situacija dodatno komplikuje činjenica da BiH nije priznala Kosovo, a Predsjedništvo 2011. godine nije postiglo suglasnost oko izlaganja stalnog predstavnika BiH pri UN-u. Bošnjački i hrvatski članovi tada su odbili uvrstiti rečenicu kojom BiH podupire suverenitet Srbije, čime je diplomatski spor ostao otvoren.
Tranzicija KBS-a u vojsku odvija se etapno. Prva faza (2019–2022) fokusirala se na doktrinu, dokumentaciju i programe obuke. Druga faza, koja je u toku, uključuje naoružavanje prvog i drugog pješadijskog puka, dok bi 2025. treći puk trebao biti validiran. Plan uključuje i eskadron helikoptera, a konačni cilj je vojska od 8.000 vojnika, od čega 3.000 u rezervnom sastavu. Važno je napomenuti da Kosovo u jačanju svojih vojnih kapaciteta dobija podršku ne samo SAD-a, već i drugih država koje su priznale njegovu neovisnost.
Na čelu KBS-a od 2021. godine je general Baškim Jašari, bivši pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). OVK, albanska paravojna organizacija koja se borila za nezavisnost Kosova, danas je među Albancima simbol oslobodilačkog pokreta, dok u dijelu zapadne javnosti nosi nadimak „Vietkong Balkana“. Međutim, povijest OVK-a nije bez kontroverzi. U Haagu se trenutno vodi suđenje Hašimu Tačiju i još trojici bivših vođa OVK-a zbog zločina protiv čovječnosti, gdje je do sada više od 120 svjedoka dalo iskaze. Suđenje se bliži kraju, a nedostatak vremena Tužiteljstva ostavlja budućnost procesa neizvjesnom.
Dok Priština gradi vojsku i jača svoje pozicije, Beograd upozorava na narušavanje međunarodnog prava, a Zapad strateški balansira između podrške Kosovu i očuvanja regionalne stabilnosti. Ipak, Hamvee vozila, pješadijski pukovi i eskadron helikoptera samo su materijalni simboli šire geopolitičke igre u kojoj Kosovo, Srbija i međunarodna zajednica i dalje igraju visoku političku partiju, čiji ishod može značiti dalju militarizaciju Balkana i redefinisanje granica moći u regiji.
