
Kad god nezakonito stečena imovina ostane nedirnuta, prepiše se na novog vlasnika ili se izgubi u sporosti sistema, pa bh. pravosuđe gubi bitku s kriminalom
Hapšenja su u našoj zemlji gotovo svakodnevna. Ipak, borba protiv kriminala ne završava s lisicama na rukama. Prava bitka se ne vodi samo u sudnicama već i na terenu gdje je kriminal ostavio opipljiv trag - u nekretninama, luksuznim automobilima, lažnim firmama i računima punim novca... Ako imovina ostane nedirnuta, prepiše se na novog vlasnika ili se izgubi u sporosti sistema - kriminal nije poražen.
Održavanje nekretnina
Nezakonito stečena imovina u Bosni i Hercegovini nerijetko ostaje u rukama kriminalaca, jer je oni brže i vještije sakriju nego što pravosuđe uspije dokazati njeno porijeklo. A to znači da se kriminal isplati!
Kriminalce treba udariti po džepu. Zatvor za mnoge nije prijetnja ako znaju da ih na slobodi čekaju milioni zarađeni kriminalom, netaknuti i spremni za trošenje. Koliko se imovine zaista oduzme, a koliko ostane u rukama onih koji su je stekli kršenjem zakona?
Na internet-stranici Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom se može pronaći podatak da vrijednost oduzete imovine kojom trenutno ova agencija upravlja premašuje 56 miliona KM. Ima tu svega, nekretnina, automobila, novca, nakita... Na internet-stranici agencije istog profila u Republici Srpskoj stoji podatak da je vrijednost trajno oduzete imovine predate na upravljanje Agenciji prošle godine bila tek nešto viša od 100.000 KM.
U Federalnoj agenciji za naš list kažu da, kada su u pitanju motorna vozila, veliki problem predstavlja to što prilikom preuzimanja često nedostaje pripadajuća dokumentacija.
- Osim toga, da bi se čuvala motorna vozila, potrebni su i adekvatni skladišni prostori kako bi se očuvala vrijednost Agenciji povjerene imovine. Kod upravljanja nekretninama jedan od izazova sa kojim se susrećemo predstavljaju eventualna ulaganja u održavanje nekretnina. Izazov kod upravljanja sa nakitom i drugim plemenitim metalima je nedostatak adekvatnih vještaka za procjenu njihove vrijednosti, rekla nam je Hanadi Karić, pomoćnica direktora Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom.
Dodaje da osobe od kojih se treba oduzeti imovina često pokušavaju raznim pravnim sredstvima da uspore ili opstruiraju proces kako preuzimanja imovine, tako i kada je imovina preuzeta, u smislu otežavanja upravljanja, a u konačnici i prodaje te imovine.
- Za svaku zemlju je najvažnije da prekine funkcionisanje kriminalnih grupa i da ih obeshrabri oduzimanjem dobiti koju ostvare kriminalnim radnjama. Jedan od najjačih alata borbe protiv organizovanog kriminala je oduzimanje imovinske koristi stečene krivičnim djelima, odnosno kriminalnog profita, što omogućava vraćanje nezakonito stečene koristi u zakonite tokove i ima snažan preventivni efekat, poručila je Karić.
I Martina Raguž, projektna menadžerica AIRE centra, ističe da je oduzimanje nezakonito stečene imovine jedan od najvažnijih instrumenata u borbi protiv organizovanog kriminala.
- Uočili smo i napredak, ali i prepreke – uključujući složene finansijske istrage, nedovoljnu obučenost kadrova i ograničene tehničke resurse. Tužilaštva i sudovi u BiH intenzivno rade na predmetima koji uključuju nezakonito stečenu imovinu. Vidljivi su određeni pomaci, posebno zahvaljujući jačanju kapaciteta institucija i boljoj međusobnoj saradnji, govori Raguž.
Tokovi imovine
Ističe i da kriminalne strukture postaju sve sofisticiranije kada je riječ o prikrivanju imovine, što dodatno komplikuje rad pravosuđa.
- U AIRE centru, kroz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, sarađujemo s pravosudnim institucijama, radimo na jačanju njihovih kapaciteta kako bi učinkovitije pratili tokove nezakonito stečene imovine. Kada je riječ o imovini koja je već oduzeta, ona završava u nadležnosti entitetskih agencija, koje bi trebale upravljati tom imovinom transparentno i efikasno. Međutim, praksa u BiH još nije u potpunosti ujednačena, i tu postoji prostor za dodatne reforme kako bi se obezbijedila bolja društvena korist od takve imovine, poručila je Raguž.