Broj studenata upisanih na prvi ciklus studija visokog obrazovanja u školskoj 2023./2024. godini u Bosni i Hercegovini iznosio je 71.862, prema izvještaju Agencije za statistiku BiH. Ovaj broj predstavlja značajan pad u odnosu na prethodnu studijsku godinu 2019./2020., kada je broj upisanih studenata iznosio 79.886. Ovaj pad od 8.024 studenta za samo pet godina ukazuje na sve prisutniji trend opadanja interesa za visokoškolskim obrazovanjem, što, prema stručnjacima, reflektuje šire društvene i ekonomske okolnosti u zemlji.
Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Amer Osmić, smatra da smanjenje broja studenata ukazuje na rastuće nepovjerenje prema visokoškolskom obrazovanju u Bosni i Hercegovini. Mladi ljudi, kako ističe, sve više vjeruju da studiranje u BiH nije isplativo i odlučuju se direktno zaposliti, a često to rade u inozemstvu, što dodatno pogoršava situaciju. Osmić napominje da je trend odlaska mladih iz BiH prisutan već desetljećima, ali da se nijedna ozbiljna mjera nije poduzela kako bi se usporila ta migracija. Prema njegovim riječima, više od 60 posto mladih u BiH izražava želju da napusti zemlju, što jasno ukazuje na otuđenost mladih od društva i ekonomske perspektive koja se nudi.
Profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, Draško Marinković, dodaje da smanjenje broja upisanih studenata nije samo rezultat emigracije i smanjenog broja rođenih, već i sve veće želje mladih da školovanje nastave u inozemstvu. Marinković je istakao da je istraživanje provedeno u Republici Srpskoj pokazalo zabrinjavajući trend među srednjoškolcima: dok 55,9 posto njih želi nastaviti školovanje, čak 21,9 posto ne želi upisati fakultet, a 22,2 posto još nije sigurno hoće li to učiniti. Ovi podaci jasno pokazuju da se mladi sve manje vide u BiH kao perspektivnoj zemlji za obrazovanje i dalji razvoj.
Iako broj studenata opada, zanimljivo je da je ukupan broj nastavnog osoblja na visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini porastao. U školskoj 2023./2024. godini, visokoškolske ustanove zapošljavaju 10.647 nastavnika i saradnika, što je porast u odnosu na 9.844 nastavnike u školskoj 2019./2020. godini. Ovo povećanje broja nastavnog osoblja, međutim, ne znači nužno da je kvalitet obrazovanja unaprijeđen, jer opadanje broja studenata može ukazivati na smanjenje interesa i povjerenja u sam sustav obrazovanja.
Na kraju, podaci o broju diplomiranih studenata također svjedoče o ovoj negativnoj tendenciji. U 2019. godini studije je završilo 14.181 student, dok je u 2023. godini taj broj pao na 10.038. Ovi podaci jasno ukazuju na smanjenje broja diplomiranih, što može imati dugoročne posljedice po tržište rada, ali i po društvo u cjelini, jer se smanjuje broj visokoobrazovanih mladih ljudi koji mogu doprinijeti razvoju zemlje.
