Vijeće sigurnosti UN-a raspravljalo je danas o stanju u BiH, a svoje utiske sa sjednice je podijelio ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija.
"Prije svega, ovo je četvrto zasjedanje Vijeća za implementaciju mira na kojem sam ja bio prisutan i moram priznati da u cjelini kad posmatrate, nije bila veća podrška Bosni i Hercegovini, naglašavanju na vladavini prava, na poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i integritetu BiH, kao multietničke države", kaže Lagumdžija.
Dodaje da je 14 od 15 članica Savjeta bezbjednosti, ako se uzmu još Srbija i Hrvatska, EU i Schmidt koji su se obraćali.
"Ali evo zadržimo se na ovih 14 od 15 članica Savjeta bezbjednosti, 14 je njih davalo podršku teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i integritetu BiH kao multietničke države u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Jedina zemlja koja nije spominjala teritorijali integritet i suverenitet je bila Rusija. Dakle, ovo je prvi put. Ono što je posebno indikativno, u zadnja dva mjeseca kako je krenula ova kriza, jako puno je urađeno koordiniranih aktivnosti od jednog broja ljudi i od Predsjedništva BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH i u New Yorku, jednim koordiniranim dvomjesečnim ozbiljnim radom se pokazalo da smo uspjeli da približimo velikom broju zemalja šta se stvarno dešava u Bosni i Hercegovini, da je na djelu secesija, rušenje ustavnog poretka, da je na djelu rušenje vladavine prava i da je na djelu ustvari nešto što može da dovede do brutalnog rušenja ustavnog poretka i da se to treba zaustaviti", kaže Lagumdžija.
Dodaje da su dva mjeseca posebno insistirali na tome da su uloga visokog predstavnika i Ustavnog suda, ključne dvije tačke na kojima se brani ustavnost i cjelovitost BiH i mirovni sporazum i da su to dvije tačke koje se uporno napadaju na relaciji Moskva - Beograd - Banja Luka.
"Danas su Moskva i Banja Luka bile vrlo jasne i precizne. Željka Cvijanović je pošteno rekla da ona ne nastupa u ime Predsjedništva BiH nego nastupa kao izabrani predstavnik srpskog naroda u Predsjedništvu i ona iznosi svoj stav kao neko ko je izabran u Predsjedništvo BiH. Dakle vrlo jasno se identifikovala o čemu se radi i vidjela se da tako kažem uigranost na relaciji Moskva - Banja Luka, jer im Beograd više nije bio potreban", navodi Lagumdžija i dodaje:
"Ono što je također znakovito danas, da je po prvi put od kako sam ja učestvovao ovdje, jer ja na tome uporno insistiram u svim svojim nastupima i porukama i razgovorima sa predstavnicima sa kojima sam u kontaktu, a posebno to naglašavam u direktnim razgovorima sa čelnicima iz Beograda da vi niste nikakav garant Dejtonskog mirovnog sporazuma. Čak vam je ovaj novi predsjednik Vlade otišao korak dalje pa je na inauguralnom govoru u Skupštini Srbije kad je izabran, rekao da je Srbija moralni i pravi garant Dejtonskog mirovnog sporazuma što govori o stepenu perverzije dokle je to izvrtanje, da tako kažem, međunarodnog prava došlo i danas sam sa jednim velikim zadovoljstvom slušao šefa Misije Srbije u UN-u koji je po prvi put rekao da je Srbija potpisnik Dejtonskog mirovnog sporazuma. Jer im uporno objašnjavam, svima njima, vi niste nikakav garant, vi ste potpisnik, jer su predsjednici Tuđman, Milošević i Izetbegović potpisali Dejtonski mirovni sporazum kao tri ravnopravne strane, gdje smo jedni drugima garantovali da se nećemo uzajamno napadati i pretendirati na teritoriju druge zemlje. I danas je Šef Stalne Misije Srbije počeo svoje izlaganje da Srbija ima posebnu obavezu kao potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, što je za mene bilo jedno prijatno iznenađenje. Normalno, nije sporno da je predstavnik Srbije imao obavezu da stane u odbranu Milorada Dodika, ali to je više djelovalo kao "hajde moram i to kazati".
Lagumdžija kaže da je mnogo važnije u cijeloj ovoj priči je da su zemlje kao što je Pakistan, koji je prvi uzeo riječ, dao ton stavovima koji su jako bitni u cijeloj ovoj priči da se ovdje radi o političkoj ustavnoj krizi, a ne sigurnosnoj krizi.
"Svi su govorili o teritorijalnom suverenitetu, integritetu i multietničnom karakteru BiH, ali Pakistan je posebno dao svoju podršku institucijama međunarodne zajednice, odnosno visokom predstavniku u BiH. Sa druge strane ste imali zemlje kao što je Sijera Leone, kao što je Gvajana, Somalija, Panama koje su bile sa takvim stepenom poznavanja detalja. Navest ću vam jedan vrlo jednostavan primjer koji je i mene prijatno iznenadio, a to je da je ambasador Paname govoreći u svom izlaganju dajući podršku BiH, ukazujući upravo podršku OHR-u, posebno se osvrnuo na potrebu da sada kad nam se približava 30. godišnjica genocida u Srebrenici da se moramo najoštrije boriti protiv negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca kao što je to npr. eklatantan primjer sa načelnikom Vlasenice. Dakle, ambasador Paname govori na primjeru načelnika Vlasenice šta svijet ne smije dozvoliti i to u kontekstu negiranja genocida i veličanju ratnih zločinaca", kaže Lagumdžija i nastavlja:
"Sa druge strane, imali smo tri zemlje članice Savjeta bezbjednosti pored Kine i Rusije, Velika Britanija, Francuska i SAD koje su bile mnogo preciznije i snažnije u podršci OHR-u i u jasno definisanom stavu da se ne smije dozvoliti secesija koja je na djelu. Čak je predstavnik Francuske uručio direktan poziv vlastima RS da se zaustave na putu secesije koja vodi u krivom smjeru. U zadnja dva mjeseca smo imali dvije zatvorene sjednice Savjeta bezbjednosti i moram priznati da imamo jedan značajan pomak od svih u pozitivnom smjeru sa izuzetkom Rusije koja ne odustaje od svoje namjere da se ustvari ukine visoki predstavnik, da se ukine Ustavni sud i da se u suštini aminuje ono što Dodik radi. Rusija je tu potpuno usamljena danas bila u Savjetu bezbjednosti.
On je na kraju spomenuo i predsjedavanje Grčke koja se zahvalila visokom predstavniku i koja je ponovo pozvala RS da se zaustavi sa podrivanjem Ustava BiH i da se vrati osnaživanju jedinstva bh. državnosti i njenom evropskom putu.
