"Ova godina će biti izrazito građevinski bum što se tiče Federacije BiH."
Ovu samouvjerenu rečenicu, koja je tada zvučala poput predizborne parole, izgovorio je početkom februara ove godine direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić u razgovoru za magazin Mreža Federalne televizije. Samo nekoliko mjeseci ranije, tačnije 12. decembra prošle godine, Lasić je u Dnevniku RTV Herceg-Bosne najavljivao skoro potpisivanje ugovora za izgradnju tunela Prenj — projekta koji se već godinama predstavlja kao strateški, ali i dalje ostaje samo na nivou šarenih prezentacija i ispraznih obećanja.
"Mi ćemo u prvom, odnosno najkasnije drugom kvartalu maksimalno potpisati ugovor i krenuti s radovima", govorio je tada Lasić s uvjerenjem koje je izgledalo nepokolebljivo.
Međutim, prvi i drugi kvartal su odavno prošli, a od ugovora ni traga ni glasa. O radovima, naravno, nema ni govora. Ovaj scenario nije ništa novo kad je riječ o tunelu Prenj i Denis Lasiću, koji je već godinama poznat po davanju optimističnih, ali potpuno nerealnih rokova za ovaj infrastrukturni poduhvat.
Podsjetimo, još 2022. godine, dok je obavljao funkciju ministra saobraćaja i komunikacija FBiH, Lasić je s jednakom sigurnošću tvrdio da će ugovor za tunel Prenj biti potpisan na proljeće 2023. godine. Kad je taj rok prošao bez rezultata, 2024. je najavio kako će ugovor ipak biti finaliziran i radovi započeti krajem te godine.
"Naša je procjena da ćemo deseti ili jedanaesti mjesec ove godine sigurno potpisati ugovor za tunel Prenj. Vrlo ozbiljno smo pristupili tom procesu", izjavio je Lasić tada, ostavljajući dojam da je samo pitanje dana kada će mašine krenuti kroz planinu.
Kada se 2024. godina bližila kraju, bilo je jasno da od tadašnjih planova nema ništa, pa je uslijedilo novo pomjeranje rokova — ovog puta u prvi ili drugi kvartal 2025. godine. No, sada kada smo već zakoračili u drugu polovinu godine, stvarnost je neumoljiva: tunel Prenj ostaje tek san u magli političkih obećanja.
Dok projekat tunela Prenj ostaje u ladicama i PowerPoint prezentacijama, radovi na jugu zemlje — posebno u Hercegovini — odvijaju se nesmetano i ubrzano. Naime, već neko vrijeme evidentan je obrazac prema kojem se moderni autoputevi i brze ceste u Federaciji BiH grade gotovo isključivo na područjima gdje HDZ BiH ima najveći politički utjecaj i gdje pretežno živi hrvatsko stanovništvo.
Umjesto povezivanja glavnog grada Sarajeva s Mostarom i ostatkom juga zemlje, fokus je prebačen na projekte koji direktno povezuju zapadnu Hercegovinu s Hrvatskom, čime se, prema mišljenju mnogih, zapravo podupire politički cilj HDZ-ove politike — da prometno i infrastrukturno izoluje Sarajevo od Mostara i centralne Bosne.
Najnoviji primjer potvrđuje ovu tezu: JP Autoceste FBiH nedavno su dodijelile ugovor za izgradnju dijela brze ceste Mostar – Polog – Široki Brijeg – granica s Hrvatskom, tačnije dionice Polog – granica HR. Ugovor su dobile dvije firme iz Širokog Brijega i Posušja — Hering i KTM-Brina. Vrijednost ovog ugovora za gradnju 5,5 kilometara iznosi vrtoglavih 55 miliona konvertibilnih maraka, što znači da jedan kilometar košta nevjerovatnih 10 miliona KM.
Ovaj podatak dodatno budi sumnje u transparentnost cijelog procesa, ali i potvrđuje gdje se zaista preusmjeravaju novac i energija vladajućih struktura. Dok se Hercegovina infrastrukturno širi i jača svoje veze s Hrvatskom, dionice koje bi spajale ključne bosanskohercegovačke centre ostaju samo na papiru i predizbornim govorima.
Tako tunel Prenj, umjesto da bude simbol modernizacije i povezivanja zemlje, postaje simbol političkih manipulacija, prebacivanja rokova i očiglednog zanemarivanja strateških interesa države u korist uskih političkih i etničkih kalkulacija.
