Američki multinacionalni lanac kafeterija Starbucks (Starbucks) bilježi loše poslovne rezultate zbog sve veće budžetske svijesti potrošača, konkurencije u Kini, ali i zbog posljedica bojkota potrošača zbog rata u Gazi i dugogodišnje borbe kompanije protiv sindikata. napori zaposlenih.
Većina analitičara do sada je , dosadašnje prijetnje bojkotom nazvala "hipeom" ili rekla da sindikalno organiziranje pogađa samo mali dio trgovina. Ali rezultati objavljeni u utorak, gdje je kompanija zabilježila najsporiji rast prodaje u godinu dana, pokazuju da smo ušli u novu eru. Potrošači prolaze kroz smjenu generacija, a kada kompanije dođu na pogrešnu stranu nekih gorućih problema, njihovi kupci reagiraju.
Razumljivo, većina analitičara ima tendenciju da previdi štetu koju bojkot može izazvati, piše Bloomberg - poslovni uticaj "ljutih" kupaca teško je kvantifikovati i ne uklapa se lako u finansijski model. Ali postoji nešto jedinstveno u negativnoj reakciji na Starbucks. Ne samo da dolazi s političke ljevice, već pogađa na dva fronta: neurednu javnu borbu s njenom unijom i bijes zbog rata između Izraela i Hamasa.
Dva su se pitanja ispreplitala u oktobru, dva dana nakon napada Hamasa na Izrael, kada je sindikat Starbucks Workers United objavio na Twitteru sada izbrisanu poruku „Solidarnost s Palestinom“ na X, ranije poznatom kao Twitter.
Starbucks se brzo distancirao od sindikata u izjavi u kojoj se kaže: "Nedvosmisleno osuđujemo akte terorizma, mržnje i nasilja i ne slažemo se s izjavama i stavovima koje su iznijeli Workers United i njegovi članovi." Riječi i djela Ujedinjenih radnika pripadaju njima, i samo njima."
Potrošači koji su kritični prema navodnom razbijanju sindikata kompanije i izraelskoj invaziji na Gazu prijetili su bojkotom kompanije. Kako piše Bloomberg, Starbucks je u posebno osjetljivoj poziciji. Tokom godina, kompanija je izgradila reputaciju progresivne kompanije, zauzimajući stav o društvenim pitanjima kao što su životi crnaca važni i istopolni brakovi mnogo prije nego što je to postalo norma u dijelovima korporativne Amerike.
Sada su je javni stavovi kompanije učinili većom metom, kada kupci ne osjećaju da ispunjava svoje pretpostavljene vrijednosti. Za usporedbu, McDonald's je također bio predmet bojkota nakon izvještaja da je izraelska franšiza dala besplatne obroke izraelskoj vojsci.
Međutim, studija Bloomberg Intelligence koja je analizirala podatke s društvenih mreža predviđa da će utjecaj na prodaju i promet McDonald'sa biti kratkotrajan, dok bi Starbucks mogao osjetiti efekte svog bojkota sve do 2024. godine.
Istraživanje je pokazalo da su postovi na društvenim mrežama koji pozivaju na bojkot Starbucksa skočili u prosjeku na 466.000 mjesečno u četvrtom tromjesečju, u poređenju sa 3.200 u ostatku godine. Čini se da se to pretvorilo u stvarnu akciju, posebno na fakultetskim kampusima.
Univerzitet Cornell objavio je da neće obnoviti ugovor sa Starbucksom nakon što su studenti protestirali protiv taktike kompanije protiv sindikata. Ove konkretne akcije utiču na samo nekoliko prodavnica, ali bi trebalo da budu zabrinute za Starbucks, jer su studenti njegova buduća baza kupaca.
