Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je jučer proširenje nuklearnog arsenala i ponudio stratešku odbrambenu saradnju nizu evropskih zemalja.
Riječ je o novom "nuklearnom kišobranu" unutar NATO-a i Evropske unije, ali nezavisnom od Sjedinjenih Američkih Država. Njemačka, Danska i Švedska već su prihvatile Macronovu ponudu.
Francuska je do sada pozvala osam zemalja na saradnju: Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Poljsku, Holandiju, Belgiju, Grčku, Dansku i Švedsku. U početku će nova saradnja uključivati razmjenu znanja i učešće u vježbama francuskih nuklearnih snaga. Ali dugoročno bi mogla uključivati i stacioniranje francuskog nuklearnog oružja u drugim zemljama.
Promjena nuklearne doktrine
"Prolazimo kroz period geopolitičkih previranja. Sve je više sukoba između država koje posjeduju nuklearno oružje. Da bi se suočila s ovim povećanim rizikom od nuklearnog rata, Francuska mora promijeniti svoju nuklearnu doktrinu", objasnio je Macron u svom govoru u pomorskoj bazi u Bretanji, ispred jedne od francuskih nuklearnih podmornica.
Vjeruje se da Francuska ima oko 300 nuklearnih bojevih glava. Ona je jedina nuklearna sila u Evropskoj uniji. Za razliku od britanskog programa nuklearnog oružja, francuski program je potpuno nezavisan od SAD-a. Bojeve glave su stacionirane i u drugim evropskim zemljama, poput Italije, Holandije i Belgije, ali su u potpunosti pod kontrolom SAD-a.
Danska i Švedska su brzo naglasile da saradnja ne znači raspoređivanje nuklearnog oružja na njihovoj teritoriji, ali zvaničnici nisu bili spremni isključiti takvu mogućnost. Na direktno pitanje da li Danska stoji iza svoje odluke da ne ima bojeve glave na svom tlu, danski ministar odbrane Troels Lund Poulsen je rekao:
"Ništa se nije promijenilo, ali to ne znači da se neće ni promijeniti"
"Današnjom odlukom ništa se nije promijenilo u našoj politici, ali ne možemo biti sigurni šta će se dogoditi u budućnosti. Otvoreni smo za razgovor o tom pitanju."
"Rasprave će se voditi o tome kako bi francusko nacionalno nuklearno oružje moglo doprinijeti jasnijem zajedničkom evropskom odvraćanju, tako da nijedna strana sila ne bi ni pomislila da nas napadne", rekao je švedski premijer Ulf Kristersson, ne spominjući uobičajenu rusku prijetnju.
Kristersson i danska premijerka Mette Frederiksen također su izdali zajedničku izjavu u kojoj se, između ostalog, navodi: "Osnova za naše i sposobnosti naših saveznika u konvencionalnom i nuklearnom odvraćanju je članstvo u NATO-u, u konačnici Član 5, jedan za sve i svi za jednog. Ova evropska inicijativa će upotpuniti potencijal NATO-a u nuklearnom odvraćanju."
Zanimljivo je da Norveška još nije uključena u ovu inicijativu. Ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide kaže da je Norveška primila poziv, ali je odlučila da "razmisli o tome". Eide je naglasio da Norveška nije protiv takvog dijaloga, ali smatra da nuklearno odvraćanje prvenstveno pripada NATO-u i da je francuski nuklearni program "donekle na marginama" NATO-a.
Nosač aviona Charles de Gaulle u Malmeu
Činjenica je da nakon krize na Grenlandu i uvođenja tarifa, odnosi Evrope sa SAD-om više nisu bez problema i napetosti. Ideja evropske saradnje u oblasti nuklearnog odvraćanja je jednostavna. Danas američki nuklearni kišobran štiti Evropu, ali u budućnosti Evropa mora biti sposobna sama se nositi s nuklearnim prijetnjama.
Kako je Macron rekao: "Došlo je vrijeme da Evropa uzme svoju sudbinu u svoje ruke." Međutim, još nije sasvim jasno šta to konkretno znači. Francuski mediji nagađaju da bi avioni Rafale s nuklearnim bojevim glavama mogli biti stacionirani u drugim zemljama, ali i dalje pod isključivom francuskom komandom.
Sada je jasnije zašto je jedini francuski nosač aviona, Charles de Gaulle, danima bio usidren u Malmöu. Nekoliko Rafalea, poput onih koje je nedavno nabavila Hrvatska, uvijek su spremni za polijetanje na tom nosaču aviona, pa su se švedski komentatori zapitali da li se danas u luci Malmö već nalazi nuklearno oružje.
U Njemačkoj također vlada veliko interesovanje za ovu inicijativu. Navodno se tajni razgovori vode već nekoliko mjeseci, a u ponedjeljak su francuska i njemačka vlada objavile da su formirale "grupu na visokom nivou" za koordinaciju saradnje u vezi s nuklearnim oružjem. Zajedničke vježbe će se održati kasnije ove godine.
Evropa traži vlastiti odgovor na nuklearne prijetnje
Jasno je da članice Evropske unije sada pokušavaju uspostaviti alternativu američkom nuklearnom odvraćanju u vlastitom dvorištu, ali istovremeno lako i ne baš uvjerljivo ističu da se ništa značajno nije promijenilo u savezu sa SAD-om.
Nema sumnje da je ovo velika promjena u sigurnosnoj i obrambenoj politici, ovaj put više potaknuta američkim ponašanjem u Trumpovom drugom mandatu, a ne toliko ruskom prijetnjom.
Ili kako je rekla Inger Støjberg, liderka konzervativno-populističkih danskih demokrata: „Živimo u problematičnom svijetu, a NATO je postao porozan pod Trumpovim vodstvom. Odluka o strateškoj nuklearnoj saradnji s Francuskom je teška, ali ispravna.“
