Specijalne snage Mađarske bile spremne da izoluju predsjednika RS-a i prevezu ga u Mađarsku u slučaju osuđujuće presude, dok su obavještajci pratili svaki korak operacije
Krajem februara 2025. godine, u BiH su, prema informacijama do kojih su došli međunarodni izvori, raspoređene specijalne policijske snage iz Mađarske s tajnim zadatkom: pripremiti operaciju ekstrakcije predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u Mađarsku, u slučaju da Sud BiH izrekne osuđujuću presudu zbog njegovih separatističkih poteza. Ovaj plan bio je pažljivo osmišljen, a njegove glavne komponente uključivale su obavještajno izviđanje, prikupljanje podataka i koordinaciju sa specijaliziranim jedinicama koje su bile stacionirane u BiH pod maskom zajedničke vježbe s lokalnim vlastima. Međutim, kako se ispostavilo, operacija nije realizovana iz nekoliko ključnih razloga.
Prvo, iako je Dodik bio osuđen na zatvorsku kaznu, iznos presude nije bio dovoljno ozbiljan da bi izazvao njegovu trenutnu hapsenju, jer je imao pravo na žalbu, što je kupilo dodatno vrijeme. Drugi razlog bio je otkrivanje cijelog plana međunarodnim obavještajnim službama koje su pomno pratile dešavanja u regiji, uključujući i detalje o angažmanu mađarskih specijalaca. Tako je, iako Mađarska nije odmah priznala svoj angažman, cjelokupna situacija postala predmet međunarodnih pregovora i diplomatskih reakcija.
Zvanične vlasti Mađarske, kao i vlasti Republike Srpske, javno su tvrdile da je prisustvo specijalaca bilo dio uobičajene, unaprijed planirane „zajedničke vježbe“ s policijom RS-a. Međutim, međunarodni izvori upoznati s operacijom ističu kako je ova izjava bila samo pokušaj da se prikrije prava priroda aktivnosti koje su se dešavale u tajnosti. Naime, razmještanje specijalnih snaga bilo je usmjereno na to da se pripremi teren za brzo povlačenje Dodika iz BiH u slučaju da presuda bude nepovoljna. Iako je izjava o „zajedničkim vježbama“ službeno bila izrečena, dodatni detalji koji su procurili ukazuju na složenost i ozbiljnost operacije koja je bila daleko od obične obuke.
Izvor upoznat sa detaljima misije otkrio je da su četiri operativne jedinice i jedna izviđačka jedinica, dakle ukupno 70 ljudi sa vozilima i velikim kamionom koji služi kao mobilni operativni komandni centar poslani u Republiku Srpsku za misiju oko 24. februara. Da bi se pripremili i osigurali potencijalnu operaciju, opsežno izviđanje i nadzor.
Dodik posjetio Orbana u Budimpešti 17. februara 2025. godine sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Nakon ove posjete, mađarska Orbánova lojalistička elitna specijalna policija TEK, predvođena bivšim glavnim tjelohraniteljem mađarskog premijera i pouzdanim pomoćnikom Jánosom Hajdoom, dobila je zadatak da pripremi i izvrši misiju izvlačenja ako je potrebno. Nejasno je na čijoj je ideji ili inicijativi zasnovan ovaj plan.
Prvobitni plan je bio da se Dodik izvuče preko hrvatsko-mađarske granice u blizini grada Mohača na jugu Mađarske bez obavještavanja hrvatskih vlasti, otkrio je izvor upoznat sa detaljima misije. Dodik bi u slučaju potrebe mogao biti izvučen i preko Srbije na mnogo dužoj ruti, prelaskom srbijansko-mađarske granice u blizini grada Segedina.
Posebno značajna stavka u cijeloj operaciji bila je i koordinacija s viši rangovima mađarskih vlasti, uključujući i elitne specijalne jedinice mađarske policije TEK. Ove snage, koje su inače članice ATLAS mreže specijalnih jedinica, obučavaju se u izvođenju kompleksnih operacija u kriznim situacijama, a njihovo uključivanje u BiH je izvanredno za takvu vrstu misije. TEK je u ovoj situaciji dobio zadatak da bude u potpunosti spreman za bilo koju situaciju koja bi se mogla dogoditi nakon presude. Štaviše, bivši glavni tjelohranitelj mađarskog premijera Viktor Orban, János Hajdo, bio je na čelu operacije, što dodatno potvrđuje ozbiljnost cijele misije i njenu političku dimenziju.
U danima koji su prethodili presudi, planove za ekstrakciju Dodika detaljno su proučavali obavještajni stručnjaci. Postojala je mogućnost da bi Dodik mogao biti izvučen preko Hrvatske, i to u pravcu južnog dijela Mađarske, u blizini grada Mohača. Iako je ovo planirano bez znanja hrvatskih vlasti, sve je bilo pod pažljivim okom međunarodnih obavještajnih službi, uključujući i one u Hrvatskoj, koje su odmah počele pratiti kretanja i planove specijalnih snaga. Ova akcija je bila u fazi pripreme kada su njeni detalji procurili u javnost. To je stvorilo dodatne tenzije, ne samo između Mađarske i BiH, već i u širem kontekstu regionalnih odnosa.
Međutim, usprkos svim pripremama, operacija nije provedena jer je situacija postala previše očigledna. Državni ministar odbrane BiH Zukan Helez iznio je zabrinutost zbog moguće ekstrakcije Dodika, čime su vlasti BiH bile upoznate s cjelokupnim planom. Mađarska se našla pod pritiskom, a američke kolege su također izdale upozorenje Mađarima zbog njihove involviranosti u političke manipulacije u BiH.
Tek 26. februara, dan pred presudu, Mađarska je konačno priznala da su njene specijalne snage bile prisutne u BiH, no tada je već bilo prekasno da se zataškaju razmjere operacije. S obzirom na specifičnost i osjetljivost misije, izvor koji je upoznat s detaljima ove operacije otkrio je da su specijalci iz Mađarske zapravo proveli sveobuhvatnu obavještajnu operaciju, uključujući instaliranje mobilnog komandnog centra i izvođenje temeljnih izviđanja.
Tenzije između Mađarske i BiH nastavljene su i početkom marta, kad je spriječeno sletanje mađarskog vojnog aviona na tlo BiH, što je dodatno pogoršalo međusobne odnose. Mađarske vlasti su kasnije, pod težinom pritisaka, priznale da su specijalci bili u BiH, ali su tvrdili da je sve bilo u okviru rutinske vojne obuke i zajedničkih vježbi. Ipak, izvori povezani s obavještajnim službama jasno ukazuju na ozbiljnost ove situacije i mogućnost da je plan za Dodikovu ekstrakciju samo odgođen, a ne potpuno obustavljen.
