Prošle sedmice, njemački kancelar je rekao američkom predsjedniku da se u potpunosti slaže s ciljem rušenja režima u Teheranu. Ali njegov ton prema ratu sada se naglo mijenja.
Tek prošle sedmice, njemački kancelar Friedrich Merz bio je "na istoj strani" s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u vezi s ciljevima rata protiv Irana.
Sada ne zvuči tako entuzijastično.
Najmoćniji evropski lider u prvim danima sukoba odlučio je čvrsto stati uz Washington, dok su drugi evropski lideri poput španskog premijera Pedra Sáncheza i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona osudili američko-izraelske napade kao nezakonite.
Ali Merz sada mora napraviti oštar zaokret jer ekonomski i sigurnosni utjecaj rata na najveću ekonomiju Evropske unije postaje sve jasniji, a on javno izražava strahove da Trump nema strategiju izlaska za okončanje borbi u Perzijskom zaljevu.
U petak, tokom posjete Norveškoj, zauzeo je svoj do sada najkritičniji ton. Rekao je da rat postavlja „velika pitanja“ o sigurnosti, dodajući:
"To ima ogroman utjecaj na naše troškove energije i ima potencijal da izazove masovne migracije."
Ovo je u oštroj suprotnosti s njegovom posjetom Washingtonu prošle sedmice. Tamo je, tokom sastanka s Trumpom u Ovalnom kabinetu, izrazio podršku ratnim ciljevima američkog predsjednika. Čak se i nasmijao kada se Trump pohvalio obimom štete koju su prouzrokovali američki zračni napadi u Iranu i rekao da se Berlin u potpunosti slaže s Washingtonom po pitanju potrebe uklanjanja "diktature" u Teheranu.
Ali kancelar više nije raspoložen za smijeh jer posljedice rata - koji je sada u trećoj sedmici - sve više ugrožavaju brojne njemačke i evropske interese. Njegova politička izolacija među ključnim evropskim saveznicima i rastući pritisak njegovog koalicionog partnera, Socijaldemokratske partije (SPD), naveli su ga da posljednjih dana zauzme oštriji stav o ratu.
Merz se sve više boji da će rat u Iranu dodatno produbiti ozbiljne ekonomske probleme njegove zemlje - posebno jer će već oslabljeni industrijski sektor Njemačke pretrpjeti još jedan udarac zbog naglog porasta cijena energije. Također se boji da bi sukob mogao unazaditi evropske napore da se okonča ruski rat u Ukrajini i izazvati novu izbjegličku krizu, baš kao što pokušava spriječiti da krajnje desničarska i antiimigracijska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) postane najpopularnija politička snaga u zemlji.
Merz je u petak osudio odluku Trumpove administracije da ublaži naftne sankcije Rusiji kako bi snizila globalne cijene nafte, upozoravajući da bi to moglo napuniti ratnu blagajnu Kremlja i omogućiti Moskvi da nastavi invaziju na Ukrajinu. Taj potez je nazvao "pogrešnim".
"Želimo osigurati da Rusija ne iskoristi rat u Iranu da oslabi Ukrajinu", dodao je Merz.
"Beskonačni rat"
Merz od početka američko-izraelskih napada šalje pomiješane poruke o Iranu. Dan nakon prvog napada izrazio je sumnju da će operacija uspjeti u svrgavanju režima u Teheranu i upozorio na opasnost od "iračkog scenarija". Međutim, rekao je da Njemačka nije u poziciji da "uči lekcije" saveznicima i da podržava njihov cilj promjene režima.
Ove kontradiktorne poruke izazvale su zbunjenost čak i unutar iranske vlade.
„Ne znamo kakav je pravi stav Njemačke“, rekao je za POLITICO iranski ambasador u Njemačkoj, Majid Nili Ahmadabadi. „Čujemo različite glasove iz same vlade.“
Ali u srijedu je Merz zauzeo nešto oštriji ton prema američko-izraelskim napadima. Stojeći u Berlinu pored češkog premijera Andreja Babiša, izrazio je zabrinutost da SAD i Izrael nemaju plan za okončanje sukoba.
"Nemamo interesa za beskonačni rat", rekao je tada.
Promjena je dijelom rezultat rastućeg pritiska unutar EU i unutar njegove vlastite koalicijske vlade, gdje su zastupnici SPD-a sve otvorenije kritizirali Merzovu Kršćansko-demokratsku uniju (CDU) zbog previše popustljive politike prema Trumpu i njegovim napadima na Iran.
„Stav CDU-a sve više gubi podršku“, rekao je René Repasi, član SPD-a u Evropskom parlamentu.
Repasi je dodao da kritike američko-izraelskih napada od strane predsjednika Evropskog vijeća Antónia Coste pokazuju koliko je Berlin izolovan. "On zna da je većina država članica uz njega", rekao je Repasi.
Ove sedmice, čak se i italijanska premijerka Giorgia Meloni - česta Trumpova saveznica - pridružila evropskim liderima u osudi napada na Iran kao kršenja međunarodnog prava.
Merz nije otišao tako daleko - i vjerovatno neće. Ali političari SPD-a u Berlinu kažu da je njegov oštriji ton posljednjih dana barem djelimično rezultat pritiska koji su izvršili.
„U koaliciji je bilo nekoliko diskusija u kojima smo vrlo snažno insistirali da moramo jasno odbaciti ovaj rat“, rekao je za radio Deutschlandfunk Adis Ahmetović, vodeći predstavnik SPD-a za vanjsku politiku.
Strahovi od ekonomskih posljedica i izbjeglica
Merz također podstiču zabrinutost zbog ekonomskih rizika produženog rata, posebno zato što je njemačka energetski intenzivna industrija - koja se već borila s problemima prije početka sukoba - posebno osjetljiva na rastuće troškove.
„Izgledi za ekonomski rast će se vjerovatno nastaviti pogoršavati“, napisala je Veronika Grimm, jedna od vodećih njemačkih ekonomistkinja, u komentaru za novine Handelsblatt. „Za Njemačku to znači da se nade u povratak ekonomskom rastu ponovo smanjuju.“
Očekuje se i da će Njemačka biti među zemljama EU koje će najviše osjetiti posljedice ako eskalacija rata na Bliskom istoku izazove novu izbjegličku krizu.
Prema studiji berlinske Rockwool fondacije, Njemačka bi bila najčešća destinacija za Irance koji bježe od rata - 28 posto ispitanika navelo ju je kao najvjerovatniju destinaciju, uglavnom zato što ta zemlja već ima veliku zajednicu iranskih izbjeglica.
Ovi izazovi dolaze u trenutku kada se Merzovi konzervativci suočavaju s nizom pokrajinskih izbora, u kojima rastuća zabrinutost zbog ekonomije i rata u inostranstvu igra glavnu ulogu - i pomaže u jačanju krajnje desnice.
S obzirom na rastuće rizike, Merz je u petak izjavio da će raditi na planu za okončanje rata kroz razgovore sa zemljama G7 i Izraelom.
„Njemačka nije strana u ovom ratu i mi ne želimo postati jedna od njih“, rekao je Merz. „U tom smislu, svi naši napori usmjereni su na okončanje rata.“
