Njemački kancelar Friedrich Merz izrazio je svoje odbacivanje prijedloga svojih partnera u vladajućoj koaliciji, Socijaldemokratske partije Njemačke, o povećanju poreza za one s visokim primanjima.
Tokom intervjua za podcast, Mirz je objasnio da je ovo pitanje dovoljno obrađeno i da ne vidi opravdanje za nametanje dodatnih opterećenja u ovom trenutku, napominjući da je najviši poreski razred već povezan s nekoliko postojećih obaveza, uključujući doprinos solidarnosti, porez koji se nameće bogatima i crkveni porez.
Merz je također naglasio da su izvori finansiranja pod znatnim pritiskom, dodajući da milioni poduzetnika u Njemačkoj ne plaćaju poreze putem velikih dioničkih društava, već putem srednjih partnerstava, što znači da direktno snose porez na dohodak. Stoga je naglasio potrebu da se izbjegne daljnje povećanje njihovog poreskog opterećenja.
Merz se protivi povećanju poreza za one s visokim primanjima.
Merz je istakao da se najviši poreski razred trenutno primjenjuje na one s godišnjim prihodom od 68.000 eura, odnosno približno 6.000 eura mjesečno, napominjući važnost održavanja podsticaja za kvalifikovane radnike i one s visokim platama, s obzirom na to da njihovo uključivanje u najviši poreski razred ne bi trebalo dovesti do pada njihove motivacije za rad ili proizvodnju.
Njemački kancelar je nastavio, naglašavajući svoj stav da njemačko društvo treba uložiti više truda na radu, te da se prosperitet može postići samo povećanjem rada i proizvodnje. Također je priznao da u Njemačkoj postoje vrijedni i marljivi ljudi, ali je dodao da je ukupni nivo produktivnosti rada u zemlji i dalje ispod očekivanja.
Izjave njemačkog kancelara Friedricha Merza dolaze usred teških ekonomskih uslova u Njemačkoj, gdje je ekonomija u recesiji već tri godine zaredom. Ovaj pad se pripisuje nekoliko faktora, uključujući rastuće cijene energije, nakon prestanka isporuke ruskog plina.
Prema podacima Federalnog statističkog zavoda (Destatis), očekuje se da će se bruto domaći proizvod najveće evropske ekonomije smanjiti za 0,2% tokom 2024. godine, što je druga godina zaredom u kojoj se ekonomska kontrakcija smanjuje.
