Uoči samita Evropske unije sljedeće sedmice, njemački kancelar Friedrich Merz pozvao je Evropu da u potpunosti preuzme svoju ulogu "sile za mir".
"Evropa mora odlučnije i ujedinjenije iskoristiti svoje prilike i upotrijebiti svoju moć da oblikuje svijet nabolje", rekao je Merz tokom vladinog izvještaja Bundestagu.
Naglasio je da je sporazum o mirovnom planu za Gazu pokazao da politička akcija čini razliku. Istovremeno, Evropa mora postati vojno jača, dodao je kancelar .
Merz: Ruski resurs za ukrajinsku vojsku
Šefovi država i vlada zemalja članica EU sastat će se u Briselu u četvrtak i petak sljedeće sedmice na redovnom jesenjem samitu. Uobičajena je praksa da kancelar prije takvih samita podnese izvještaj Bundestagu.
Merzova glavna inicijativa na samitu bit će poziv za korištenje zamrznute ruske imovine. Još na samitu u Kopenhagenu početkom oktobra izrazio je očekivanje da će konkretne odluke o ovoj temi biti donesene na samitu u Briselu.
Kancelar predlaže da se imovina Ruske centralne banke vrijedna 140 milijardi eura iskoristi za davanje kredita kako bi se Ukrajini obezbijedila dodatna vojna oprema za odbranu od daljih ruskih napada. "Ruski predsjednik Vladimir Putin mora shvatiti da nema dovoljno aduta u sukobu", rekao je Merz.
Akcioni plan protiv hibridnih prijetnji iz Rusije
Njemačka vlada planira odgovoriti na prijetnje iz Rusije novim, sveobuhvatnim akcionim planom za borbu protiv hibridnih prijetnji. Vijeće za nacionalnu sigurnost će o toj temi raspravljati na svojoj prvoj sjednici za nekoliko dana, rekao je Merz.
Optužio je Rusiju da pokušava destabilizirati Njemačku i Evropu – kroz sabotaže, špijunažu, atentate, sajber napade i ciljane dezinformacije. „Čak i iz vaših redova“, rekao je Merz, obraćajući se predstavnicima desničarske Alternative za Njemačku (AfD) u Bundestagu.
Reforme za jaču ekonomsku konkurentnost
Na samitu EU, Merz također želi zalagati za napredak ka većoj ekonomskoj konkurentnosti unutar Evropske unije. "Evropa će postati produktivnija samo ako provede fundamentalne promjene", rekao je. To, kako je rekao, znači: "Kraj prekomjerne regulacije, brže procedure, otvorena tržišta, više inovacija, više akcije i manje oklijevanja."
Kao predsjednik CDU-a, pozvao je Evropsku komisiju da predstavi daljnje konkretne prijedloge za smanjenje birokratije. Smatra da je Komisija na pravom putu s mjerama koje je do sada poduzela, a koje bi trebale smanjiti troškove za preduzeća za oko osam milijardi eura, ali da to nije dovoljno. "Potreban nam je sistematski pregled zakonodavnog okvira EU", rekao je Merz.
Kritike zbog Merzove izjave o migracijama
Pored izvještaja o radu vlade, Bundestag je raspravljao i o izjavi Merza koja je ranije ove sedmice izazvala burne reakcije u Njemačkoj.
Tokom posjete saveznoj državi Brandenburg u utorak, Merz je rekao da je njegova vlada postigla veliki napredak u pogledu migracija, smanjivši broj novih zahtjeva za azil za 60% između augusta 2024. i augusta 2025. godine. Zatim je dodao: "Ali naravno, još uvijek imamo ovaj problem s izgledom naših gradova i zato savezni ministar unutrašnjih poslova sada radi na omogućavanju i provedbi deportacija u vrlo velikim razmjerima."
„Vrijeme je za malo više pristojnosti, gospodine Merz“, odgovorila je Katharina Dröge, predsjedavajuća parlamentarne grupe Zelenih. Po njenom mišljenju, Merzova izjava je bila uvredljiva, diskriminatorska i neprimjerena.
Podrška CDU-a, ali i kritike koalicije
Jens Spahn, predsjednik Kluba zastupnika CDU-a u Bundestagu, branio je kancelara: „Ne znam, kolega Dröge, gdje putujete u Njemačkoj, ali posljedice ilegalnih migracija su, naravno, vidljive na glavnim željezničkim stanicama i pijacama ove zemlje.“ Dodao je da se ljudi bave ovim problemima i da „moramo razgovarati o tome šta to znači za ovu zemlju“.
Kritike Merzove izjave stigle su i iz Kluba zastupnika Lijeve stranke. Predsjednik kluba, Sören Pellmann, rekao je kancelaru: "Očigledna greška u vašoj formulaciji nije bila samo netačna, već predstavlja i udarac našoj demokratiji."
Međutim, Merz se nije suočio s kritikama samo od strane opozicionih stranaka, prigovori su stigli i iz redova njegovih koalicijskih partnera, Socijaldemokratske partije (SPD).
„Kada kancelarka u istom dahu spomene migracije, deportacije i takozvani izgled gradova, to nije samo nespretna izjava“, rekla je za časopis Der Spiegel Rasha Nasr, glasnogovornica za migracijsku politiku u klubu SPD-a. „To je kao da se šibica baca u već zapaljivu debatu“, dodala je.
"Stvaranje neprijateljske klime"
Termin koji je Merz koristio, Stadtbild (gradski pejzaž), pokazao se posebno problematičnim. Prema sociologinji Nini Perkovski sa Univerziteta u Hamburgu, taj termin funkcionira kao eufemizam za "vidljivo prisustvo ljudi koji se doživljavaju kao ne-Njemci ili ne-bijelci, bez obzira na njihovo stvarno državljanstvo".
Perkovski je za portal tagesschau.de rekao da taj termin nije ni neutralan ni deskriptivan, već stvara kolektivni osjećaj nelagode zbog vidljivih razlika, čime legitimizira mjere poput deportacija kao neophodnu reakciju na navodno "prekršeni poredak". "Ovo stvara klimu koja podstiče rasističko neprijateljstvo i napade", upozorio je Perkovski.
