Nakon talasa kritika zbog njegove izjave o problemu s "izgledom gradova", njemački kancelar Friedrich Merz je tokom posjete Londonu detaljnije objasnio šta je mislio.
Političar CDU-a je naglasio da će Njemačkoj i dalje biti potrebna imigracija, prvenstveno na tržištu rada, ali je prvi put precizirao ko ga tačno "smeta" u javnom prostoru njemačkih gradova .
Prema njegovim riječima, radi se o migrantima bez stalnih boravišnih dozvola i poslova koji se ne pridržavaju pravila koja su na snazi u Njemačkoj. Oni, tvrdi on, dijelom određuju sliku na željezničkim stanicama, u podzemnoj željeznici, parkovima, pa čak i cijelim gradskim četvrtima, što "stvara velike probleme i njemačkoj policiji".
„Imigracija će nam trebati i u budućnosti. To važi za Njemačku, kao i za sve zemlje Evropske unije, prije svega za naše tržište rada“, rekao je kancelar na marginama samita o Zapadnom Balkanu. Dodao je da su ljudi s migrantskom pozadinom „neizbježan dio našeg tržišta rada“ i da ih se ne može ignorirati, „bez obzira odakle dolaze, koje je boje njihova koža i bez obzira na to da li žive i rade u Njemačkoj u prvoj, drugoj, trećoj ili četvrtoj generaciji“.
Peticija i protesti protiv Merza
Merzova izjava da "postoji ovaj problem u urbanom pejzažu" i da ministar unutrašnjih poslova radi na vraćanju migranata u velikim razmjerima izazvala je žestoke kritike. Kada su ga novinari pitali da pojasni šta je mislio, odgovorio je: "Pitajte svoje kćerke, svoju djecu, svoje prijatelje."
Ovaj odgovor pokrenuo je peticiju pod nazivom "Mi smo kćeri", koju je za samo 24 sata potpisalo više od 120.000 djevojčica i žena. "Mi smo kćeri i nećemo dozvoliti da nas uvučete u svoj rasizam, gospodine Merz! Vi ne govorite u naše ime", rekla je inicijatorica Cesy Leonard.
U peticiji se navodi da je nasilje nad ženama strukturni problem koji se najčešće javlja u vlastitom domu, a počinioci nisu stranci, već muževi, očevi ili partneri. Zbog toga je u utorak navečer nekoliko hiljada ljudi protestovalo ispred sjedišta CDU-a u Berlinu, a najavljeni su i novi protesti u Kielu i Kölnu.
Teške reakcije
Izjave su izazvale reakcije i u ekonomiji. Predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), Marcel Fratzscher, upozorio je da izjave kancelara produbljuju društvenu polarizaciju i uzrokuju ekonomsku štetu. "Poruka kancelara slabi njemačku kulturu gostoprimstva i pogoršat će nedostatak kvalificirane radne snage", rekao je za Handelsblatt.
Koalicioni partner SPD također se distancirao od izjava. "Kao političari, moramo biti vrlo oprezni u vezi s tim kakve diskusije započinjemo kada se dijelimo na 'nas' i 'njih'", rekao je vicekancelar Lars Klingbeil. Ali Merz nije prvi koji je koristio kontroverzni termin. Bavarski lider CSU-a Markus Söder koristio ga je u septembru govoreći o deportacijama, a "gradski pejzaž" (Stadtbild) je poznati slogan kampanje krajnje desničarske stranke AfD.
Unutar vlastite stranke, Merz je uglavnom podržan, iako postoje i kritički glasovi koji smatraju da takve izjave idu na ruku AfD-u. Gradonačelnik Berlina Kai Wegner (CDU) distancirao se od izjava. S druge strane, šef kluba predstavnika Unije, Jens Spahn, stao je u odbranu kancelara. "Ilegalne migracije su se tamo mnogo promijenile. Posebno na željezničkim stanicama vlada zanemarivanje, svuda su dileri droge, mladići - uglavnom s migrantskom pozadinom", rekao je Spahn za Bild.
Podršku je dao i gradonačelnik Nürnberga, Marcus König (CSU), koji smatra da se ne radi o ljudima koji godinama žive u Njemačkoj, već o onima "koje godinama pokušavamo deportirati, jer su počinili zločine ili izgubili pravo boravka". Zamjenik predsjednika Njemačkog policijskog sindikata Heiko Teggatz također je stao uz kancelara, naglasivši: "Merz je potpuno u pravu sa svojom izjavom."
