IZAZOVI MIGRACIJSKE POLITIKE U BIH

Migrantski val kroz BiH: Privremeni boravak na balkanskoj ruti ka EU

Migranti

Migrantska situacija u Bosni i Hercegovini: Sličan trend kao prethodnih godina

Broj migranata koji prolaze kroz Bosnu i Hercegovinu ove godine gotovo je identičan prošlogodišnjem u istom periodu. Prema podacima nadležnih službi, registrovano je ukupno 24.115 migranata. Većina njih u BiH boravi privremeno, koristeći legalne mogućnosti kako bi nastavili put prema zemljama Evropske unije.

Aktivna balkanska ruta

Kao i prethodnih godina, migranti pristižu duž tzv. balkanske rute koja vodi iz Grčke, preko Bugarske, Mađarske i Srbije, pa sve do BiH. Trenutno se u migrantskim kampovima na teritoriji države nalazi između 1.000 i 1.300 osoba, od kojih je najveći broj smješten u Kantonu Sarajevo (776), dok ih u Unsko-sanskom kantonu boravi 306. Starosna struktura migranata kreće se uglavnom između 19 i 35 godina, a najviše ih dolazi iz zemalja poput Sirije, Afganistana, Pakistana, Iraka, Bangladeša i Irana.

Status migracija i izazovi

Iako nadležni ne očekuju značajne promjene u migracijskom trendu do kraja godine, pažljivo prate evropske politike koje bi mogle uticati na situaciju. Poseban fokus stavljen je na Evropski pakt o migracijama, čija primjena se očekuje 2026. godine. Uprkos izvještajima koji ukazuju na nedostatak napretka, tvrdi se da je Bosna i Hercegovina unaprijedila kontrolu migracija kroz saradnju različitih agencija i provođenje zakona.

Zloupotreba azilantskih procedura

Jedan od izazova u radu s migrantima jeste zloupotreba zakonske mogućnosti podnošenja zahtjeva za azil. Nakon registracije i uzimanja biometrijskih podataka, migranti najčešće koriste pravo na podnošenje zahtjeva kao privremeno rješenje dok ne nastave put prema zapadnoj Evropi. U periodu od 15 dana, koji im zakon omogućava za pokretanje azilantske procedure, borave u kampovima gdje se oporavljaju i pripremaju za daljnje putovanje.

Incidenti među migrantima

Sukobi i incidenti među migrantima nisu neuobičajeni, ali se smatra da ne predstavljaju veću prijetnju lokalnom stanovništvu. Najčešće dolazi do nesuglasica unutar migrantskih zajednica, posebno kada se narušavaju međusobno uspostavljene teritorije ili pravila. Policijske agencije u saradnji s državnim institucijama redovno reaguju kako bi spriječile ozbiljnije incidente i osigurale kontrolu nad situacijom.

Bosna i Hercegovina nastavlja suočavati se s izazovima koje donosi migrantska kriza, nastojeći osigurati ravnotežu između zaštite lokalnog stanovništva i humanitarnog pristupa prema migrantima.


Znate više o temi ili prijavi grešku